Piše: Dragan Bradvica

Iako se europska i svjetska tržišta ipak od svibnja, a naročiti lipnja oporavljaju od nezapamćene krize uzrokovane pandemijom korona virusa padovi su ogromni a nitko sa sigurnošću ne može prognozirati što će biti do kraja godine.

 Iako zatvaranja više gotovo sigurno neće biti, a i žitelji su se u dobroj mjeri prilagodili 'novoj normalnost' te nastoje živjeti, raditi i trošiti kao i ranije veliko je pitanje što će se dogoditi dolaskom jesenjih i zimskih mjeseci.

A o kakvoj se recesiji radi najbolje svjedoči podatak kako je njemačka ekonomija u drugom tromjesečju ove godine pala za rekordnih 10,1 posto u odnosu na prva tri mjeseca, Francuska je zabilježila povijesni pad od 13,8 posto u drugom kvartalu a američka ekonomija u drugom je tromjesečju potonula za 32,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je njen najveći pad od 1947. godine, odnosno od kada su se počeli voditi podaci.

Nesporno je kako se radi o recesiji stoljeća, ali Europska unija je već reagirala, ekonomija SAD-a brzo upade ali i brzo se izvadi iz krize, ekonomije Dalekog istoka također polako staju na noge. Nažalost po nas, veliko je pitanje što će biti s malim i krhkim ekonomijama poput naše naročito ako se zna da podobrano kasnimo s mjerama pomoći.

Upozoravajuće brojke

Treba jasno kazati kako od lipnja imamo određenih ohrabrujućih podataka ali veliko je pitanje hoće li se tako nastaviti. Isto tako, nije nevažan podatak kako je rast realni rast BDP-a u FBiH u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani iznosio je 1,5 posto.

Federalni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP za prvi kvartal ove godine, prema kojoj je značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen u djelatnostima – poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 11,1 posto, informacije i komunikacije 6,7 posto i financijske i djelatnosti osiguranja pet posto. Međutim, s obzirom da problemi kreću od sredine ožujka podaci da drugo tromjesečje neće biti dobri. Tako kao posljedica pandemije COVID-a, evidentiran pad prometa preko fiskalnih uređaja u iznosu od 4,321 milijardi maraka ili čak 17,16 posto. Razdoblje za koji se odnosi pad je siječanj-lipanj ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najveći pad zabilježen je u sektorima trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, umjetnost, zabava i rekreacija, prijevoz i skladištenje te hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Nadalje, ukupan desezonirani promet industrije u Bosni i Hercegovini u lipnju u usporedbi sa svibnjem ostvario je rast od 3,6 posto. Ukoliko se usporede tržišta u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 1,5 posto i na inozemnom tržištu rast za 5,7 posto.U lipnju 2020. u usporedbisa lipnjem 2019. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u našoj zemlji bilјеži pad zа 17,6 posto. Ukoliko usporedimo tržišta u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pad za 9,7 posto i na stranom tržištu pаd za 23.8 posto.

Rad, reforme, stabilnost

Dakle, ukoliko uistinu želimo da do kraja 2021. dođemo na razinu na kojoj smo bili prije ulaska u krizu trebati će mnogo rada, reformi i pravih poteza domaćih vlasti. Njih za sada nije bilo u zadovoljavajućoj mjeri pa ostaje za vidjeti kako će reagirati tržište i što nas očekuje nakon ljetnih mjeseci.

Ukoliko se uspoređujemo sa mjerama koje su donijete na razini EU i zemljama članicama, poput susjedne Hrvatske, jasno je kako s njima ne možemo u istu rečenicu. Međutim, ukoliko Njemačka, Italija i Hrvatska u relativno kratkom vremenu krenu putem oporavka to će biti značajno i za nas jer su to naša glavna izvozna tržišta. S druge pak strne, dok god u našoj zemlji imamo političku nestabilnost, svađe oko toga tko će sjesti u udobne fotelje vlasti, razgranatu korupciju i kriminal, teško se možemo nadati oporavku ekonomije i bez novih kriza, a kamoli s njima.