Dnevni.ba - PRELOADER

Jedan za otopljavanje odnosa s Bošnjacima, drugi minira svaki dijalog

22 Tra 2022


Jedan za otopljavanje odnosa s Bošnjacima, drugi minira svaki dijalog

Piše: V. S. Herceg

Još uvijek nema dogovora oko reforme Izbornog zakona BiH, a čini se da do dogovora neće ni doći. Ključni akteri, predsjednici HDZ-a BiH i SDA, svakim danom zaoštravaju međusobnu retoriku, a istodobno traju i međusobne optužbe kako ni jedan od njih ne želi konačan dogovor. Međutim, degutantna vrijeđanja i svađe na relaciji predsjednik-premijer iz susjedne Republike Hrvatske prelijevaju se i na Hrvate u BiH. Dok premijer Plenković ustrajava na stavu da je, kako kaže, 'nužno otopljavanje odnosa Hrvata i Bošnjaka', predsjednik Milanović koristi svaku priliku za miniranje dijaloga, koristeći se zapaljivom retorikom koja dugo ostaje prisutna u medijima. Milanović potom odlazi na Pantovčak, ostavljajući novu gorčinu u BiH i dobro 'obrađen teren' za novo sjeme nepovjerljivosti. S druge strane, znakovite su i nedavne riješi srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je rekao kako je za Srbe u BiH 'ključan odnos s Bošnjacima' i to je izjava koju već u nekoliko navrata ponavlja. No, ono što je posebno zanimljivo, je to da predsjednik HDZ-a BiH, vjerojatno misleći da je to vrlo mudro, koristi i Milanovića i Plenkovića, misleći da time konsolidira svoje članstvo ali i biračko tijelo. To se pokazuje kao loša procjena.

Treći entitet: Od žrtve do krivca

- Štetu koju je interesima Hrvata u BiH napravio 'karijes s Pantovčaka', kada je Bošnjacima rekao 'prvo sapun, a onda parfem', neće isprati ni mostarske kiše niti Nijagarini vodopadi. Na takav način se ne može privoljeti Bošnjake za pristanak na politički dogovor i kompromis o promjeni izbornog zakona. Mi trpimo štetu od štetočine koja zastupa proruske stavove već mjesecima, naziva Ukrajince korumpiranima. On je vaš glavni partner, mecena i sponzor, a vi ste mu jatak u BiH, odgovorio je premijer Plenković neovisnom saborskom zastupniku iz Kluba zastupnika MOST-a, Mostarcu Nini Raspudiću. On se osvrnuo i na zagovaranje trećeg entiteta, za što je utvrdio da će 'Hrvate u BiH iz položaja majorizirane žrtve dovesti u položaj krivca odgovornog za blokadu institucija'.  Mnogi ne gledaju blagonaklono na njegov stav o trećem entitetu, no on je činjenica o kojoj je Plenković govorio i pred članicama HNS-a prilikom nedavnog boravka u Mostaru i to u istom kontekstu. U HDZ-u BiH svjesni su stava Bruxellesa po ovom pitanju, samo se još uvijek ne usute to javno izreći zbog bojazni od reakcije dijela hrvatske javnosti. Svjesni su i da je Plenković u pravu kada govori da bi se Hrvati, zagovarajući treći entitet, iz položaja politički majoriziranog elementa, pretvorili u remetilački faktor, odgovoran za blokadu institucija.

- Da sam želio treći entitet, do sad bi ga imao, kazao je svojedobno predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odgovarajući na novinarsko pitanje zagovara li povratak ustrojstva trećeg, hrvatskog entiteta kao svojedobno HR Herceg-Bosna.

Šarović je rekao Čoviću: 'Ima još stranka u RS-u izuzev SNSD-a'

Međutim, pitanje je što će se dogoditi sa Hrvatima srednje Bosne, koji su u tom dijelu BiH brojčano u manjini, ukoliko ne dođe do dogovora oko Izbornog zakona ili ako se tenzije na relaciji HDZ-SDA nastave ili još pogoršaju? I o tome su vrlo dobro upoznati na sastanku članica HNS-a s Plenkovićem - mogli bi skoro potpuno, fizički nestati nastavljajući se iseljavati. Tko će snositi odgovornost za to? No, potpuno drugo pitanje je i što će se događati do kraja ove godine, nakon što se održe izbori i ukoliko iste izgubi Dodikov SNSD? Očito je da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik iz temelja poljuljan novim sankcijama američke administracije, a došle su i nove od Ujedinjenog Kraljevstva za njega i predsjednicu RS-a Željku Cvijanović. Pitanje je vremena kada će EU ili Njemačka ili bilo koja druga članica EU-a učiniti isti potez.  Koliko jača taj pritisak, Dodik snažnije vuče i sebe i stranku, ali i RS, u živo blato s još snažnijim porukama podrške Rusiji, zapaljivom retorikom prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu, ali i temom o neovisnosti RS-a, a što samo jača oporbu. U ovom kontekstu, što će se dogoditi ako oporba, predvođena SDS-om i PDP-om konačno slomi Dodikov režim? Kakve onda trebamo očekivati odnose sa hrvatskim predstavnicima, u prvom redu HDZ-om BiH? Postoji li 'plan B' u HDZ-u BiH ukoliko oporbene stranke RS-a sklope koaliciju s bošnjačkim pobjednicima? Gdje će i kako će tek onda završiti hrvatski predstavnici i hrvatska politika. Tko će i hoće li itko preuzeti odgovornost za 'plodove' promašene politike? Podsjetimo na riječi predsjednika SDS-a Mirka Šarovića tijekom, sada već povijesnog govora predsjednika HDZ-a BiH za govornicom Narodne Skupštine RS-a, kada je, obraćajući se Čoviću, kazao kako u RS-u postoje i druge stranke i političari izuzev SNSD-a i Milorada Dodika.  Mnoga su pitanja na stolu, a dodatno ih kompliciraju i svađalački tonovi iz susjedne Hrvatske i pojedini političari koji su tek sada našli za shodno 'mimohoditi' ispred spomenika braniteljima HVO-a, dok su na njihove suborce slali specijalce po Markovom trgu tijekom braniteljskih prosvjeda u mandatu premijera Milanovića. U Mostaru za takvo nešto često znaju kazati: 'Čiko, majke ti, nemoj me ti branit' više'.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024