Najlonske kese nisu jedino što ribolovci pored bosanskohercegovačkih rijeka “upecaju“ umjesto isčekivane ribe. Kažu, bude tu čak i higijenskih uložaka, a pod površinom se s vremena na vrijeme mogu primjetiti i dijelovi kućanskog namještaja. I ljudi zaljubljeni u prirodu, oni kojima rijeke znače više nego drugima, redovito organiziraju akcije čišćenja korita i obala na kojima se pojavljuju divlje deponije, ali je njihova ponekad borba poput one s vjetrenjačama.

- Doista, veliki je broj divljih deponija uz rijeke. Nažalost, onečišćuju ih, za što imamo mnogo konkretnih primjera, a najnoviji je onaj u Stocu, gdje imamo deponiju uz Bregavu koja je od nacionalnog spomenika Badanj udaljena 70 metara. To je nedopustivo, kaže aktivista Uruge Novi val iz Blagaja, Adnan Đuliman.

Za zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini potrebno je, smatra, uraditi prije svega kvalitetna istraživanja. Odluke o zaštićenosti određenih rejona iz prošlosti - uglavnom iz vremena bivše Jugoslavije, nužno se moraju revidirati.

- Samo je tri posto zaštićenih područja u BiH danas. Taj procent bi trebao biti na minimum 17 posto. Mi se borimo koliko je u našoj moći. Posljednji korak koji smo napravili je pokretanje projekta Invertarizacije mekousne pastrmke u Buni - ugrožene endemske vrste, a projekt realiziramo uz potporu organizacije “The nature Conservancy“, a s ciljem zaštite rijeka u Bosni i Hercegovini i na području jugoistočne Europe, navodi Đuliman.

Novi horizonti

Problema za eko aktiviste i čuvare rijeka je napretek. Zanemarene od vlasti, predviđene za osobna bogaćenja, rijeke u našoj zemlji osim što su zagađene često su i zlouporabljene za izgradnje objekata na njima. Problem predstavlja i nekontrolirano korištenje fosilnih goriva, prvenstveno uglja, kao i emisija opasnih supstanci iz rudnika, sagorijevanja uglja za grijanje, odlagališta jalovine, što također izravno zagađuje površinske i podzemne rijeke i vode, te uzrokuju spuštanje razine voda i ugrožava zdravlje stanovništva...

- Sve nabrojano je prijetnja rijekama. Svjedoci ste da se posljednjih godina one presušuju, da se korita pregrađuju, da se nelegalno gradi, da nemamo sustave odvoda oborinskih voda, ni kolektore. I sve to generalno može dovesti do problema s pitkom vodom. Ogromne količine te vode danas se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, iako smo zemlja koja se može pohvaliti velikim brojem planinskih rijeka i onih čija je ispravnost na visokoj razini, odnosno - mogu se koristiti za piće, upozorava Đuliman.

Hidroenergetski megaprojekt kompleksnih i velikih zahvata u slivu Trebišnjice, nazvan “Gornji horizonti“, sastojat će se od sedam hidroelektrana, šest akumulacijskih bazena, te kanala i tunela kojima se sakuplja voda slivnog područja rijeke u energetske svrhe. Realizacija je u tijeku, te je istovremeno i prijetnja nekim drugim rijekama.

- Velikim infrastrukturnim projektima poput ovoga može doći do problema s Bunom i Bunicom, pa i Bregavom. Vidite, u kratkom vremenskom periodu posljednjih godina imamo neravnomjerne padaline, bujice, poplave, a onda duži period potom velike suše, što je ujedno problem za biodiverzitet, rekao je Đuliman.

Ključ za opstanak rijeka prema mišljenju profesora Sanela Riđanovića je zaustavljanje gradnje mini hidrocentrala.

- Gradnja tih objekata u ovome trenutku najveća je prijetnja eko sustavu, a mora se uzeti i kako će projekt “Gornji hroizoni“, ako se već realizira, imati utjecaj na rijeke. U mjestu Ulog priča je već gotova jer je projekt realiziran, a što će se neminovno odraziti na Neretvu, naročito u općinama Jablanica i Konjic. Mnogo je obitelji koje tamo žive od eko-turizma, a koje će tako ostati bez dohodaka. Veliki je broj aktivista u svim dijelovima zemlje uključen u borbu, tu je dosta nevladinih organizacija, koalicija za zaštitu rijeka i nastavljamo borbu, poručuje Riđanović.

Upitan za razinu štetnosti uslijed nekontroliranog korištenja fosilnih goriva, uglja i emisije opasnih supstanci iz rudnika, rekao je kako će sve dalje ovisiti od globalnih padalina.

- Povećanje emisije štetnih gasova utiče na ozon, stvara rupe i tako se reflektira na promjenu klime i količine padalina. Vidite, iz godine u godinu sve je manje padalina. Prisutni su trendovi promjene klimatskih uvjeta i naravno situacija je u Hercegovini, ali i u cijeloj zemlji  - alarmantna. To se tiče količine vode i vodostaja, naveo je.

Za bolje sutra je, na kraju je naveo, najvažnije “izbiti iz glava“ gradnju hidricentarala, te se okrenuti drugim vidovima proizvodnje energije.

- Budućnost je u obnovljivim izvorima. Moramo se okrenuti solarnim izvorima i vjetroelektranama, posebno obična domaćinstva, a država mora davati podsticaje za to, poručio je Riđanović.

Direktive EU

Zaštita voda i upravljanje njima prelaze nacionalne granice. U Okvirnoj direktivi EU-a o vodama uspostavlja se pravni okvir za zaštitu i obnavljanje čiste vode u EU-u i jamčenje njezine dugoročne održive uporabe. Ta je okvirna direktiva dopunjena specifičnijim zakonodavstvom, poput Direktive o vodi za piće, Direktive o vodi za kupanje, Direktive o poplavama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, te međunarodnim sporazumima.

Politikom EU-a uspostavljena su dva glavna pravna okvira za zaštitu i upravljanje slatkovodnim i morskim resursima u holističkom pristupu temeljenom na ekosustavu, a to su okvirna direktiva o vodama i okvirna direktiva o pomorskoj strategiji.

Okvirnom direktivom EU-a o vodama uspostavljen je okvir za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda. Njome se želi spriječiti i smanjiti onečišćenje, promicati održiva uporaba vode, zaštititi i poboljšati vodni okoliš te ublažiti učinke poplava i suša. Glavni je cilj postići dobro stanje okoliša za vode. Od država se traži da sastave takozvane planove upravljanja riječnim slivom na prirodnim zemljopisnim riječnim slivovima kao i konkretne programe mjera za postizanje ciljeva.

Prvom europskom građanskom inicijativom u povijesti “Right2Waterˮ apelira se na institucije EU-a i države članice da zajamče da svi građani ostvaruju pravo na vodu i odvodnju.

Novom strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030. koju je Komisija usvojila u svibnju 2020. dodatno će se ojačati zaštita morskih ekosustava.