Piše: Dragan Bradvica

Ekonomski pokazatelji u Bosni i Hercegovini u 2020. godini pokazuju lagani oporavak naše ekonomije nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa što je svakako pozitivna vijest.

Međutim, sve dok najveći broj naših žitelja to ne osjeti 'na svojoj koži' sve statistike padaju u vodu. A da bi se pak to dogodilo ovoj zemlji potreban je godišnji ekonomski rast od minimalno šest posto, što nismo mogli niti sanjati i prije pandemije, a kamoli sada.

U međuvremenu, cijene osnovnih životnih namirnica 'skaču u nebo' pa sve relevantne međunarodne institucije upozoravaju na veliku opasnost od rasta siromaštva.

Svima u BiH je više nego jasno kako velikog rasta, značajnijeg porasta zaposlenosti, plaća i standarda neće biti bez značajnog povećanja domaćih i inozemnih investicija. A na tom polju naša zemlja ide obrnutim putom – one se smanjuju.

Brojke u padu

Iz Središnje banke BiH navode priliv izravnih inozemnih investicija u BiH u 2020. godini iznosio je 678,2 milijuna maraka.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tijekom 2020. je iz Hrvatske (149,4 milijuna maraka), a onda iz Srbije (135,3 milijuna maraka).

Promatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizirano u oblasti financijske uslužne djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 157 milijuna maraka, zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 milijuna maraka, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 milijuna maraka.

- Vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih osoba u BiH u 2019. iznosila je 5.445.087 tisuća maraka, dok u 2020. iznosi 5.350.660 tisuća maraka, što predstavlja smanjenje od 1,73 posto. Investicije u nova stalna sredstva u 2019. iznosile su 4.902.181 tisućamaraka, dok u 2020. iznose 4.936.051 tisuća maraka, što predstavlja povećanje od 0,69 posto, navode nam iz Agencije za statistiku BiH. Promatrano prema djelatnosti investitora najveća ulaganja u ukupnim investicijama u 2020. su imale: Javna uprava i odbrana 15,66 posto, Prerađivačka industrija 14,20 posto, Trgovina na veliko i malo 12,39 posto, Transport i skladištenje 10,23 posto, Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 9,29 posto. Nadalje, iz Agencije za statistiku BiH navode kako prema djelatnosti investitora, najveći udjel u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u 2020. su imale: Javna uprava i odbrana 16,89 posto, Prerađivačka industrija 13,42 posto, Trgovina na veliko i malo 11,53 posto, Transport i skladištenje 10,26 posto, Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 10,06 posto.

Politička nestabilnost

Ravnateljica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH Milica Marković više nego jasno priznaje kako svaki ozbiljan investitor želi sigurnost za svoja ulaganja, jasna pravila igre i 'čistu' situaciju bez brojnih prepreka za ulaganja svog novca, a to u našoj zemlji nije slučaj.

Nadalje, priznaje kako investitori imaju niz primjedbi na javnu administraciju u BiH, birokratske prepreke… Kada tome dodamo političku, ekonomsku i pravnu nesigurnost u BiH svima je jasno zbog čega BiH od Daytona do danas u biti nije imala niti jednu veliku investiciju. Svima je jasno zbog čega Srbija u pandemijskoj 2020. može privući više od tri milijarde eura (oko šest milijardi maraka), a BiH taj novac privuče u deset godina.

Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak, također više nego jasno upozorava kako domaći političari konstanto kreiraju političke krize koje samo mogu otjerati o ono malo potencijalnih investitora koji su razmišljali o BiH kao mjestu u koje vrijedi uložiti svoj novac. S te strane, onda nikoga i ne treba čuditi što zemlje regije imaju nemjerljivo više investitora od BiH.

Endemska korupcija, složen pravni okvir, netransparentne poslovne procedure…

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala za ulaganje i zanimljiva je inozemniminvestitorima. Međutim, kada treba doći do realizacije neke investicije, ulagači nailaze na brojne prepreke i probleme. Naime, kada zaista žele pokrenuti neki biznis u Bosni i Hercegovini, inozemni investitori se prvo suoče s endemskom korupcijom, složenim pravnim okvirom i vladinim strukturama, netransparentnim poslovnim procedurama, nedovoljnom zaštitom imovinskih prava i slabim pravosudnim sustavom.

- Ekonomske reforme za dovršetak tranzicije iz socijalističke prošlosti u tržišno orijentiranu budućnost odvijale su se polako, a zemlja ima nisu razinu izravnih inozemnih ulaganja, stoji u izvješću američkog State Departmenta o investicionoj klimi za 2021. u našoj zemlji.