Jedno od najpoznatijih jela na svijetu je svakako hamburger. To je pljeskavica  u pecivu koja se jede najčešće uz sir, zelenu salatu, rajčice, kisele krastavce s dodatkom začina poput kečapa, majoneze ili senfa. Danas postoje na stotine varijacija hamburgera, koji se mogu razvrstati u različite kategorije hrane od one priproste, koja se služi gotovo na svakom uglu do one u izdanju vrhunskih kuhara u luksuznim restoranima. Većina povezuje hamburger s Hamburgom, a u ovom članku ćemo provjeriti jesu li u pravu.

Od starih Egipćana do Mongola

Povjesničari smatraju da su mljeveno meso jeli još stari Egipćani. Danas se vjeruje da se hamburgeri donekle mogu povezati s Mongolima i to negdje s prijelaza iz 12. u 13. stoljeće. Mongoli su živjeli u stepama, koje nisu obilovale ni plodnim tlima niti obilnijom vegetacijom zbog čega su uglavnom jeli meso stoke sitnog zuba. Njihov je način života bio nomadski, te je u razvijenom srednjem vijeku imao osvajački predznak, što je činilo ovaj oblik hrane idealnim. Dakao da ga nisu jeli još u današnjem obliku. Oni su jeli meso, najčešće janjetinu, koju su stavljali pod svoja sedla kako bi se omekšala i lakše se prenosila. Bila je to prva vrsta brze hrane.

Od Rusije do Engleske

Ovu tehniku su na zapad donijeli Rusi koji su je modificirali u tatarski biftek, nazvavši ga tako prema mongolskim ratnicima. Sirova delicija je nakon toga preko Baltika stigla u Njemačku, točnije u Hamburg. Vrlo brzo je ovo meso postalo popularno u Nijemaca. U jednoj od engleskih kuharica se prvi puta spominje u drugoj polovici 18. stoljeća, a u njoj se opisuje tzv. hamburška kobasica napravljena od mljevenog junećeg mesa i masnoće, uz dodatak raznih začina poput papra, klinčića, muškatnog oraščića, češnjaka, soli i drugih. Nijemci su preferirali hamburger od govedine i svinjetine za razliku od Mongola. U 19. st. hamburger se spominje u Oxfordskom rječniku, gdje se opisuje kao slana i mljevena govedina koja je jela lagano dimljena i pomiješana s lukom i krušnim mrvicama.

Preko mora put Amerike

Slana i dimljena hrana je bila idealna za duga putovanja morem. U 18. stoljeću hamburger je prešao Atlantik. Smatra se da su ga tamo donijeli njemački migranti. Uskoro su se pljeskavice u hamburškom stilu posluživale po štandovima u New Yorku. Ovdje smo dali putanju mesa, no što je s pecivom. Ovo pitanje ima više različitih odgovora, no oni se mogu ukratko sažeti u jedan. Prema svemu sudeći pljeskavica se s pecivom počela jesti u Sjedinjenim Državama negdje u drugoj polovice 19. stoljeća.

Svake sekunde proda se 75 hamburgera.

Hamburger je predstavljen na Svjetskoj izložbi u St. Louisu 1904. Ubrzo počinje s radom svjetski lanac prodaje hamburgera. U SAD-u se godišnje troši 134 milijarde dolara na hamburgere, što je više nego što američka populacija troši na računala, fakultetsko obrazovanje ili nove automobile. Svake sekunde proda se 75 hamburgera u svijetu. Čini se da su sve popularniji, s tim da se sada počinju praviti i neke zdravije varijante, uvjetno rečeno, hamburgera zbog čega ga u tom modificiranom obliku mogu jesti i vegetarijanci, pa i vegani. Bez obzira na podrijetlo, tijekom godina hamburgeri su postali i ostali simbol američke kulture života.