Nakon privremenog zatišja oko domaćih političkih tema poput secesije Republike Srpske i promjena Izbornog zakona BiH, što je prouzročeno ruskom invazijom na Ukrajinu što je postala top tema svih svjetskih i domaćih medija i institucija postoje naznake da se ponovo aktualizira mogućnost pregovora oko izmjene izbornog zakonadavstva BiH.
Tako danas u BiH dolazi njemačka ministrica vanjskih poslova, članovi Predsjedništva BiH su pozvani u Bruxelles, a predsjedateljica Interresorne radne skupine za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Alma Čolo, zamjenici predsjedateljice Sredoje Nović i Bariša Čolak i članovi Interresorne radne skupine Snježana Novaković-Bursać, Munib Jusufović, Branislav Borenović i Dževad Mahmutović razgovarali su u srijedu u Sarajevu s Azayem Guliyevim, potpredsjednikom Parlamentarne skupštine OESS-a i specijalnim predstavnikom za Jugoistočnu Europu, koji boravi u višednevnom zvaničnom posjetu našoj zemlji.
Domaćini su  upoznali visokog gosta sa svojim dosadašnjim radom, ali i s problemima koji su pratili rad tog tijela. Upozoravajući na osjetljivost političkog trenutka te na činjenicu da je BiH ušla u izbornu godinu te da za reformu izbornog zakonodavstva i eventualne izmjene Ustava ponestaje vremena, članovi Interresorne radne skupine najavili su da će idućeg tjedna biti održani sastanci s predstavnicima EU-a na kojima će se razgovarati o paketu koji se odnosi na integritet izbora, ali i o ključnim političkim pitanjima koja opterećuju razgovore o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Guliyev pohvalio je posvećenost članova Interresorne radne skupine, naglasivši da su dužnosnici OESS-a tijekom sastanka dobili niz korisnih informacija o cjelokupnom poslu u pogledu reforme izbornog zakonodavstva u BiH.

Ohrabrenje nastavku dijaloga

Prema njegovim riječima, Parlamentarna skupština OESS-a želi ohrabriti sve ključne političke aktere u BiH da nastave dijalog o izbornoj reformi s ciljem unaprjeđenja izbornog procesa i nastavka demokratizacije institucija vlasti. Izrazivši nadu da će se doći do kompromisnih rješenja, Guliyev je tijekom razgovora, kojima je nazočila i šefica Misije OESS-a u BiH Kathleen Kavalec, poručio da će OESS i njegov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) nastaviti pružati svu moguću potporu i pomoć Interresornoj radnoj skupini i drugim institucijama u BiH koje se bave reformom izbornog zakonodavstva.

Potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a i specijalni predstavnik za Jugoistočnu Europu Guliyev sastao se i sa Zajedničkim kolegijem Parlamentarne skupštine BiH. Kako je nakon sastanka objavljeno na Twitter nalogu Misije OESS-a u BiH, razgovor je bio produktivan a Guliyev je pozdravio političku volju da se odgovori na izazove funkcioniranja institucija, izbornu i druge reforme, te da se ojača povjerenje i europsku perspektivu zemlje. Guliyev je u srijedu razgovarao i s članovima Predsjedništva BiH.

Što se kuha iza kulisa?

Iako su se u medijskoj sferi izmjene izbornog zakona zadnja dva tjedna gotovo potpuno prestale spominjati u domaćem javnom prostoru, postoje određene indicije da se stanoviti razgovori između bošnjačkih i hrvatskih predstavnika ipak i dalje vode. 

Također,  određene aktivnosti se rade i na smirivanju Dodikove secesionističke politike i na punom povratku predstavnika iz Republike Srpske u institucije BiH. U prošlotjednim izjavama Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića koje su dali jednoj hrvatskoj televiziji moglo se zaključiti da su njih dvojica blizu dogovora oko Izbornog zakona.

Obojica su izrazila uvjerenje da do konačnog dogovora može brzo doći. Nakon toga, pojedini mediji bliski HDZ-u BiH spekuliraju o mogućem kompromisnom rješenju gdje bi HDZ BiH i satelitske stranke iz HNS-a mogle odustati od dvije izborne jedinice u Federaciji BiH kada je u pitanju izbor za članove Predsjedništva BiH. To je jasan signal da je HDZ BiH odlučio odstupiti od isključivih pozicija i ipak pokušati pronaći kompromisno rješenje.

Takve poruke su poslane i nakon što je postalo potpuno jasno da nitko neće uvažiti zahtjeve za neodržavanjem izbora dok se ne promijeni izborni zakon BiH. Izbori mogu biti odgođeni samo u nekom kratkoročnom roku od primjerice mjesec dana i to u u slučaju ukoliko budu postojale jasne naznake da će se dogovor postići. U protivnom, izbori u BiH će biti održani po važećim pravilima.