Pred sastanak sa visokim međunarodnim dužnosnicima pojedini domaći političari ovih dana zrače određenom dozom optimizma uvjeravajući javnost da su blizu dogovora oko novog načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Kada analiziramo određene oprezne izjave sve upućuje, iako to nitko nije jasno potvrdio, da bi se domaći lideri u potrazi za rješenjima mogli vratiti 15 godina unazad. Konkretnije, na dijelove rješenja koja su bila predviđena dobro poznatim 'travanjskim paketom' ustavnih promjena.

'Travanjski paket' opet u igri?

„Travanjski paket“ bio je prijedlog ustavnih promjena oko kojeg su se usuglasila trojica nacionalnih predstavnika iz Bosne i Hercegovine u Washingtonu 15. ožujka 2006., a na inicijativu visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga.
„Travanjski paket“ podrazumijevao je uvođenje rotacijske smjene jednoga predsjednika Bosne i Hercegovine uz dvojicu zamjenika predsjednika izabranih u Parlamentu BiH, za razliku od postojećeg tročlanog Predsjedništva. Također je podrazumijevao djelotvorniji rad Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara. Međutim, prijedlog ustavnih promjena nije prošao u Zastupničkom domu PS BiH 26. travnja 2006., zbog odupiranja Stranke za BiH Harisa Silajdžića i HDZ-a 1990 Bože Ljubića.
Ono što je bitno u kontekstu sadašnjih najava ponajprije Dragana Čovića, pa i Bakira Izetbegovića da su blizu dogovora o novom načinu izbora članova Predsjedništva BiH jeste da u tom 'travanjskom paketu' iz davne 2016. godine postoji zajednička točka oko kojeg bi se zaista i mogla možda okupiti potrebna parlamentarna dvotrećinska većina.
Naime, dio tada predviđenih ustavnih promjena kada je riječ o Predsjedništvu BiH jeste da su one predviđale da Bosna i Hercegovina uvede funkciju predsjednika BiH i potpredsjednika BiH koji se biraju iz Parlamenta čime bi mogla biti implementirana i presuda Sejdić-Finci.
Za „travanjski paket „glasovalo je 26 zastupnika: 9 iz SDA, 5 iz SDS-a, po tri iz SNSD-a i SDP-a BiH, 2 iz PDP-a te po jedan iz HDZ-a BiH i SP-a RS-a. Protiv je bilo 16 zastupnika: 7 iz SBiH-a, 4 iz HDZ-a 1990 te zastupnici NHI-a, BOSS-a, HDU-a i SRS-a RS-a. Kako nije postojala potrebna dvotrećinska podrška za ustavne promjene,  odnosno nedostajala su samo dva glasa (HDZ 1990 i SBiH) „travanjski paket“ bio je oboren. Na taj način su neracionalne odluke samo dvojice zastupnike spriječile ogromne ustavne promjene koje bi da su se dogodile Bosnu i Hercegovinu uvele fazu funkcionalne države jer su uz novi način izbora članova Predsjedništva BiH predviđale niz drugih korisnih promjena.
Danas, 15 godina kasnije, iako Dragan Čović i Bakir Izetbegović nisu jasno to otkrili i potvrdili čim se spominje mogućnost neizravnog izbora članova Predsjedništva BiH potpuno je jasno da je to jedini način koji ima neku šansu da dobije i podršku oporbenih stranaka. Jer, teško će predstavnici političkih stranaka u sadašnjem sazivu Parlamenta BiH moći objasniti zbog čega su prije 15 godina prihvatili takav način izbora, a da sada to ne žele. Uz to, upravo su neke oporbene stranke prije nekog vremena u parlamentarnu proceduru ponovo uputile 'Travanjski paket', ali se o njemu odbijalo raspravljati dok se čak ishod razgovora Čovića i Izetbegovića.

Što će reći Dodik?

Realno je očekivati da bi rješenja iz tog nikad prežaljenog 'travanjskog' paketa danas mogle podržati sve stranke sa sjedištem u Federaciji BiH, međutim u tom svemu nije jasna pozicija stranaka iz Republike Srpske.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik koji se prije 15 godina snažno zalagao za 'travanjski paket' danas priča drugu priču i govori da takvo što ne dolazi u obzir kada je riječ o načinu biranja člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Kategoričan je u tvrdnji da će tamo način biranja ostati isti.

S druge strane, oporbene stranke iz RS-a nemaju potpuno jasan stav.
Kao realna mogućnost često se spominjalo da postoji i opcija da se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH biraju iz Parlamenta BiH ili iz Parlamenta Federacije BiH, a da RS zadrži isti način biranja. Kako god, očigledno je da je pred nama buran vikend, ali do usvajanja eventualnih rješenja u Parlamentu BiH još je dalek put.