Rat u Ukrajini ne može se preliti i na BiH, a Hrvatska je primjer pametne energetske politike, rekao je u ponedjeljak posebni izaslanik Joea Bidena za zapadni Balkan Gabriel Escobar.
Escobar je na američko-hrvatskom forumu rekao kako „ne misli da se” ukrajinska kriza može prenijeti na hrvatsko susjedstvo jer je ona dovela do vraćanja europskog fokusa na rješavanje kriza u svojoj okolini.
Rat u Ukrajini doveo je i do toga da države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji „proaktivno iskazuju solidarnost” sa zapadnim vrijednostima, rekao je Escobar, navodeći činjenicu da je Srbija na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda početkom ožujka osudila rusku invaziju, što je „seizmička promjena”.
Escobar je kazao kako ipak Srbija nije najteža tema o kojoj priča s drugim zemljama susjedstva, jer tu ‘titulu’ odnosi BiH.
SAD i Srbija imaju 140 godina odnosa, a Beograd je „svo to vrijeme bio blizak partner” Washingtonu, primjerice u dva svjetska rata, naveo je.  

Jesu li SAD odustale od izborne reforme u BiH?
Danas je pitanje kako privući Srbiju zapadnim demokratskim državama među kojima je „uvijek bila i gdje pripada”, naglasio je Escobar, pa dodao da se proces integracije usporio tijekom vladavine Slobodana Miloševića koja je obilježena „lošim upravljanjem”.
Escobar smatra kako BiH, za koju u javnim nastupima ponavlja da nema etnički, nego problem korupcije, predstavlja najveći izazov na zapadnom Balkanu te da je riječ o zemlji gdje su „obećanja zapada bila najmanje ispunjena”.
Nije htio izravno reći je li optimist da će se ove godine u BiH, u kojoj se odugovlače pregovori o izbornoj reformi, održati izbori, izrazivši nadu da će se to ipak dogoditi.
Escobar ključnim smatra uspostavu funkcionalne vlasti u BiH koja će se boriti s korupcijom, privlačiti investicije i stvarati uvjete za mlade, no naglasio je da je BiH suverena država i da politička volja mora stići iznutra.
- Mi ih moramo ohrabriti, no njihova je odgovornost da pronađu rješenja  rekao je govoreći o našim političkim čelnicima.
Ovim izjavama vidljivo je da Gabriel Escobar kojeg je Milorad Dodik faktički optužio za sve 'zlo' što prema njemu navodno 'pakuju' Amerikanci uključujući i sankcije koje su uvedene protiv lidera SNSD-a ovaj put ublažio kritiku koja je prethodno dolazila., ali je jasno istakao da je glavni problem BiH korupcija.
U tom kontekstu može se tumačiti i izjava o tome da ne zna hoće li se održati izbori u BiH odnosno izbjegao je komentirati eventualni nastavak pregovora oko Izbornog zakona koji bi se, po određenim najavama, uskoro nastaviti u Bruxellesu. Ako se sjetimo nedavne izjave američkog veleposlanika u BiH Michael Murphya koji je izjavio da je možda bolje da se ne postigne nikakav dogovor, nego da to bude loš dogovor sve ovo bi moglo značiti da su dužnosnici SAD-a 'digli ruke' od tjeranja domaćih lidera da postignu sporazum prije jesenskih izbora.

Istovremeno, to bi moglo značiti da bi se pregovori u sjedištu EU, koji još uvijek nisu potvrđeni niti službeno najavljeni mogli održati bez prisustva američke administracije i pod isključivim pokroviteljstvom Europske unije.

Pregovore u Bruxellesu nitko nije potvrdio
No, cijela priča o navodnim pregovorima u Bruxellesu je obavijena velom tajni. Nitko iz Europske unije, ali niti od strane domaćih dužnosnika nije potvrdio da će se nastavak pregovora u takvom formatu zaista i nastaviti.
To može značiti nekoliko stvari, a kao najizglednije moguće su dvije.
Prva je da ni sami dužnosnici Europske unije nisu sigurniima li uopće smisla više sjedati za isti stol predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića jer ne vjeruju u mogućnost njihovog međusobnog dogovora. Zbog toga ne žele odrediti termin nečeg za što ni sami nisu sigurni da ima bilo kakve šanse za uspjeh.
Druga mogućnost jeste da se već sada negdje u BiH pod pokroviteljstvom europskih dužnosnika potajno vode određeni pregovori između domaćih lidera, a da će se eventualni završni sastanak organizirati u Bruxellesu tek kada svi detalji budu usuglašeni. Na taj način bi domaći dužnosnici praktično samo odletjeli u Bruxelles na potpisivanje već dogovorenog dokumenta, a svi bi na taj način proglasili veliki politički uspjeh koji na taj način otvara vrata bržeg puta BiH prema EU.
S obzirom na situaciju u BiH, koji od ova dva scenarija je realniji nije teško zaključiti.