Piše: Dragan Bradvica

Što zbog pandemije koronavirusa koja sve više uzima danak u Bosni i Hercegovini, što zbog velikih razmirica unutar Europske unije oko financiranja u sljedećem razdoblju o zapadnom Balkanu više niti ne priča ono malo čelnika koji su to činili u proteklom razdoblju.

Kako se krizama ne nazire kraj, a tu su itekako komplicirani odnosi između svjetskih sila teško je da i u sljedećem razdoblju možemo očekivati da zapadni Balkan uopće bude na stolu europskih lidera.

Uz sve greške same Unije i nepovoljne okolnosti vezano za zdravstvenu i ekonomsku krizu najveći krivci za sve ovo smo mi sami, odnosno predstavnici vlasti koji niti u proteklom razdoblju nisu radili ništa da bi se barem korak približili EU. Iako je u Mišljenju Europske komisije više nego jasno pobrojano ono što se mora uraditi da bi napravili sljedeći iskorak, a to bi bilo tek status kandidata, mi niti to nismo učinili a malo je vjerojatno da će u trenutnoj političkoj klimi išta i raditi po ovim pitanjima tijekom 2020. godine.

Državna vlast spava zimski sad još od izbora 2018., nove federalne vlasti nema, stari saziv opterećen je raznim aferama poput one oko nabavke respiratora, slično kako i Vlasti RS-a oko nabavke pokretne bolnice, medicinske opreme itd.

Bez pomaka

U takvoj klimi slijede razgovori europskog povjerenica za politiku proširenja i susjedstva  OlivéraVárhelyia s bh. dužnosnicima. On je na Twitteru najavio telefonske razgovore jer je posjeta zbog poznate situacije oko kornavirusa u ovom trenutku nemoguća.

- Razgovarat ćemo o najnovijim dostignućima, napretku u rješavanju 14 ključnih prioriteta, borbi protiv pandemije kao i izazovima migracija, naveo je Várhelyi.

Nažalost po sve narode i žitelje BiH niti u ovoj rundi razgovora nemamo se s čime pohvaliti niti možemo očekivati bilo kakve pozitivne signale. Bilo kakvog puta ka EU, a naročito onog ubrzanog neće biti ukoliko ne budemo ispunjavali sve nužne uvjete. A i tada se stvari kreću jako sporo što smo vidjeli na primjerima Sjeverne Makedonije i Albanije.

Kako je svima koji iole prate odnose BiH i EU poznato, u Mišljenju stoji 14 jasnih prioriteta i više od stotinu mjera koje moramo provesti. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave. Tu su i pitanja kao što je unutarnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Samo iz ovog malog popisa svima je jasno ne da nismo napravili nikakav pomak naprijed nego u nekim područjima idemo nažalost i prema unatrag. Zbog svega toga će proći i ova godina a jedino će BiH i Kosovo ostati zemlje koje nemaju status kandidata dok će sve druge već biti u pregovorima.

Vezivno tkivo u BiH

Sve ovo nikada nije sprječavalo bh. političare da za sebe traže popuste i ponavljaju da se BiH mora izaći u susret i dati joj status kandidata bez obzira ispunjavala ili ne postavljene uvjete. Time još jednom zorno pokazuju da žive u svom virtualnom svijet jer jedna Sjeverna Makedonija je promijenila ime države pa na jedvite jade dobila zeleno svjetlo za početak pregovora.

U cijeloj priči opet će najdeblji kraj izvući konstitutivni narodi i žitelji koji najjače međusobno vezivno tkivo imaju upravo u velikoj podršci putu BiH prema EU. I dok u normalnom, demokratskim zemljama vlasti itekako vode računa o željama vlastitih žitelja, konstantne blokade na putu naše zemlje ka EU jasan su znak kako bh. političare želje vlastitog naroda i ne zanimaju previše.

Ukoliko nastavimo sa ovakvim ponašanjem, a sve upućuje na to da hoćemo, uskoro bi sami moglo ostati na dnu jer ukoliko Kosovo nađe zajednički jezik sa Srbijom itekako će otkočiti svoje europske aspiracije te će nas i oni nesumnjivo vrlo brzo prestići.

Dugoročna podrške ekonomskom oporavku i približavanju regije EU

Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija razgovarao je putem videoveze s Várhelyijem a na sastanku se govorilo o aktualnoj situaciji u BiH izazvanoj pandemijom COVID-19 te o ekonomskim i političkim temama u zemlji i regiji,  u svjetlu europskih integracija. Tegeltija izrazio je zahvalnost za podršku koju je EU pružila BiH u borbi protiv pandemije koronavirusa te istaknuo važnost kontinuiranog angažmana EU-a u jačanju političkih i ekonomskih veza u regiji zapadnog Balkana. Tijekom razgovora ukazao je na važnost regionalne i multilateralne suradnje, kao i na potrebu veće solidarnosti i zajedničkog djelovanja u borbi protiv pandemije, istaknuvši da nijedna zemlja nije sigurna i zaštićena od širenja pandemije, gubitka ljudskih života i devastirajućih ekonomskih posljedica. Sugovornici su ukazali i na nužnost što žurnijeg završetka pregovora za makrofinancijsku podršku Europske komisije. Ovom prilikom europski povjerenik za proširenje izrazio je spremnost EU-a za dodatnu podršku zdravstvenom sektoru u BiH, a u skladu s iskazanim potrebama, te upoznao predsjedatelja Vijeća ministara s ekonomskim i investicijskim planom za zapadni Balkan koji će Europska komisija predstaviti na jesen, s ciljem pružanja dugoročne podrške ekonomskom oporavku i približavanju regije EU. Ovaj plan bi trebao ubrzati rast i stvoriti nova radna mjesta u regiji, što predstavlja i dio napora za oporavak od pandemije, a fokusirat će se na infrastrukturne projekte iz raznih oblasti važnih za žitelje, kao što su energetika, promet, zaštita okoliša i sl.Govoreći o europskom putu BiH, predsjedatelj Tegeltija je istaknuo da je fokus rada Vijeća ministara, usprkos izazovima nastalim kao posljedica pandemije COVID-19, usmjeren prema stjecanju statusa kandidata i otvaranju pristupnih pregovora o članstvu u EU-u. Predsjedatelj Vijeća ministara naglasio je aktivan pristup Vijeća ministara u rješavanju europskih pitanja, istaknuvši da je ključ procesa europskih integracija u poštovanju primjene mehanizma koordinacije, zasnovanom na ustavnim nadležnostima svih razina vlasti i uz puno uvažavanje Daytonskog sporazuma.