U povodu 30 godina od osnutka Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (MKSJ), u Sarajevu je, s ciljem ukazivanja na doprinos MKSJ-a međunarodnom pravnom poretku, na doprinos svjedoka u procesima, ali i pitanje kako nastaviti dalje s procesuiranjem ratnih zločina, otvorena dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom "30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi", a u organizaciji Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe“ te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

U radu skupa sudjeluju bivši i sadašnji suci, tužitelji, žrtve zločina i svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije.

Prema riječima Munire Subašić, predsjednice Pokreta "Majke enklave Srebrenica i Žepa", cilj konferencije je poručiti nadležnima za pitanje u ratu nestalih osoba i onima koji se bave procesuiranjem ratnih zločina te ljudskim pravima, da su majke još uvijek tu.

- Čekamo istinu i tražimo pravdu, nismo pronašle kosti svoje djece dok se zločinci slobodno šetaju, njih se veliča i nagrađuje. Pravde nema na ovom svijetu. Mislim da je Haaški tribunal uradio mnogo, te suci iz BiH, Srbije i Hrvatske moraju nastaviti njihov put, kazala je Subašić, dok je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ocijenio da je taj ad hoc sud doprinio razvoju međunarodnog prava ali, ono što je za žrtve najbitnije, presudio najznačajnije i najodgovornije počinitelje ratnih zločina na tlu bivše Jugoslavije.

Govoreći o segmentu skupa koji se tiče pitanja kako dalje, naveo je sa žaljenjem da se tužitelji iz Srbije nisu odazvali, dok su oni iz hrvatske u zadnji tren otkazali sudjelovanje.

- No, tu su tužitelji koji bi nama trebali dati odgovore što dalje i kako zaštititi presude, istakao je Tahirović.

Brammertz: MKSJ donio pravdu onima koji nikada nisu mislili da će je vidjeti

Serge Brammertz, glavni tužitelj pravnog slijednika Haaškog tribunala, tj. Međunarodnog rezidualnog mehanizma UN-a za kaznene sudove, istaknuo je da je MKSJ jedini međunarodni tribunal koji je okončao svoj rad bez bjegunaca od pravde. Prema njegovim riječima, odluka o osnivanju prvog tribunala za ratne zločine nakon Nurnberga, sa zadaćom da istraži teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava koja su se u tom trenutku događala u bivšoj Jugoslaviji, bio je prijelomni trenutak.

Uz opasku da, kada je MKSJ utemeljen, čak ni oni koji su ga stvorili nisu bili sigurni kako će ta institucija funkcionirati, Brammertz je ukazao da je danas međunarodna pravda uspostavljena kao nezamjenjiv instrument za odgovor na masovna zvjerstva i ratne zločine, dok je MKSJ donio pravdu onima koji nikada nisu mislili da će je vidjeti.

- Pokazali smo da je odgovornost za najteže međunarodne zločine moguća, a u naslijeđe smo ostavili zapis o onome što se dogodilo, dodao je Brammertz te istaknuo da je taj sud dokazao da sukob u BiH nije bio građanski rat, već međunarodni sukob u kojem su sudjelovali i politički vrhovi susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije.

- Utvrdili smo da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid... Nakon što ste proživjeli strašne događaje, našli ste snage vratiti se i ponovno ih proživjeti u sudnici, licem u lice s onima koji su vama i vašim najmilijima nanijeli ogroman bol. Bez žrtava, pravda ne bi bila moguća, rekao je Brammertz dodavši da su mu srebreničanke pomogle shvatiti presudan značaj rada Tribunala i usmjeriti napore.

- Preživjeli su nas nagnali postići više no što smo ikada mislili da je moguće, rekao je glavni tužitelj Brammertz te ukazao da, pak, presuda u predmetu 'Simatović i Stanišić' nije kraj procesa traženja odgovornosti u bivšoj Jugoslaviji, već samo kraj jednog poglavlja u djelovanju MKSJ-a i Mehanizma. Novo poglavlje počinje. Još uvijek ima na tisuće osumnjičenih za ratne zločine širom zemalja bivše Jugoslavije koji moraju biti procesuirani. Žurno je potrebno postići više pravde na nacionalnoj razini, rekao je on ističući da veličanje osuđenih ratnih zločinaca i negiranje zločinadanas, uključujući i poricanje genocida, predstavljaju najznačajnije izazove za traženje odgovornosti i pomirenje. procesa. Za žrtve i preživjele je, smatra on, od vitalnog značaja da se zločini koje su pretrpjeli prepozna i prizna.

- Pravda i istina, a ne nekažnjivost i poricanje, temelj su pomirenja, držiBrammerz te dodao da mu je osobno najveće razočarenje u proteklih 15 godina to što danas svjedočimo da novi naraštaji imaju još radikalnije poglede na prošlost no oni koji su živjeli u vrijeme počinjenja zločina. Svoje je izlaganje Brammertz zaključio porukom da se mora pomoći žrtvama ponovno izgraditi svoje živote.

Santana: Za trajno pomirenje potrebna spoznaja istine o onome što se dogodilo u BiH

Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MICT), poručila je iz Sarajeva da je za trajno pomirenje potrebna spoznaja istine o onome što se dogodilo na prostoru BiH '90-ih godina.

Uz podsjetnik na sve ratne strahote, počinjene u BiH unatoč tome što je Vijeće sigurnosti UN-a utemeljilo MKSJ, Santana je ocijenila da je Međunarodni sud, pak, otišao dalje od razvijanja tvari i procedura te je pomogao stvaranju nove kulture prava, kulture protiv nekažnjivosti.

- Prihvaćam da pravda nije bila savršena. Ali, s druge strane, da upitam: ima li nekoga u ovoj zemlji tko ne zna za haašku pravdu? Ponosna sam što mogu nedvosmisleno potvrditi da je ta pravda bila pravična, djelotvorna i da je doprinijela uvažavanju patnje širom zemlje, ne samo za neposredne žrtve zločina i njihove obitelji, već i za korist budućih naraštaja, kazala je Santana i najavila da MICT i ona, kao njegova predsjednica, nastavljaju djelovati neovisno u obavljanju osnovnih funkcija, svjesni stavova zainteresiranih strana, kao što su žrtve, koje su nezaobilazne u radu suda, ali uvijek usredotočeni na interese pravde.

- Rad koji preostaje na postizanju pravde, mira i pomirenja moraju obaviti sami posvećeni građani neposredno, zaključila je.

Bećirović: Istina o genocidu i naslijeđe Haaškog tribunala kao trajna opomena čovječanstvu

Iz presuda MKSJ-a, političari iz susjednih država, ali i neki iz BiH, moraju izvući pouke, poručio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirovićtijekom međunarodnoj konferencije posvećene 30. godišnjici osnutka Haaškog tribunala. Kako je dodao, osnivanjem Haaškog tribunala zauzet jasan stav da je procesuiranje osoba odgovornih za ratne zločine od suštinskog značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob.

- Osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica je dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u suvremenim kazneno-pravnim postupcima, rekao je on ukazavši na pravni, povijesni, civilizacijski i moralni značajMKSJ-a. Njegova je poruka i da neki domaći te političari iz susjednih država moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike. - Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haaškog tribunala ostaju trajna opomena čovječanstvu, poručio je Bećirović uz zaključak da međunarodna zajednica ne smijedozvoliti da se pravosnažne presude sudova UN-a samo arhiviraju i potom zaboravi, već da se rezultate počinjenog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina ne smije trajno priznati.