Ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izađe u susret Rusiji i njena ilegalna aneksija ukrajinskog poluotoka Krima postane legalna, u vodu će pasti istrage ratnih zločina i vladavina prava, a druge bi se agresivne velesile mogle osiliti i krenuti u osvajačke pohode, piše Politico. Naime, Trump je u travnju rekao da bi mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mogao uključivati legalizaciju ruske otimačine Krima koja se dogodila 2014. godine. Iryna Marchuk, profesorica međunarodnog kaznenog prava sa Sveučilišta u Copenhagenu u Danskoj, rekla je da bi to bio "jako opasan presedan" te da se o tome "ne bi smjelo pregovarati".

Svijet je od kraja Drugog svjetskog rata naovamo funkcionirao tako da se granice nacija nisu mogle na silu mijenjati. Ako bi se legitimizirala ruska krađa Krima, kineske prijetnje Tajvanu mogle bi postati stvarnost, a nervozni bi postali i u Grenlandu, Panami i Kanadi - zemljama na koje je predsjednik SAD-a Trump bacio svoje oko.

Rusija već godinama pokušava legalizirati svoju aneksiju Krima i oštro reagira na svaki otpor. Kad je Međunarodni kazneni sud ustvrdio da je to što Rusija na poluotoku radi okupacija, Moskva je maknula svoj potpis s Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda. Simbolička gesta bez pravnih implikacija jer ga nikada nije ratificirala.

Rusi službeno priznanje Krima kao njihovog - nakon aneksije pretvorili su ga u važnu vojnu bazu - drže uvjetom za okončavanje rata s Ukrajinom. Istovremeno, Kijev ga na međunarodnim sudovima pokušava povratiti. Nekoliko je sudova reklo da su Rusi privremeno i ilegalno okupirali Krim te dio ukrajinskog teritorija na istoku Zemlje. Europski sud za ljudska prava ustvrdio je 2021. godine da je Rusija na Krimu prekršila ljudska prava, odnosno da je mučila ljude, protuzakonito ih pritvarala te da je odgovorna za prisilne nestanke (uhićenje, zadržavanje, otmicu ili bilo koji drugi oblik uskraćivanja slobode). Ta presuda je postala presedan jer kaže da je Moskva Krim Ukrajini uzela 27. veljače 2014. godine, a ne sumnjivim referendumom koji se održao u ožujku 2014. Ta je presuda temelj drugih tužbi koje je Ukrajina podnijela protiv Rusije, poput one za prisilne deportacije ukrajinskih državljana. Ako bi Krim postao ruski, te bi tužbe propale. Ukrajina je tužbama nastojala raskrinkati i rusku propagandu. Primjerice, Rusi tvrde da je Krim odlučio pridružiti se Rusiji te da Rusija na njemu štiti govornike ruskog jezika.

Rusija je Krim prvi puta pokorila 1783. godine - za vrijeme vladavine Katarine II. Velike. Krim je bio ruski do 1954., kada ga je Glavni tajnik Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov poklonio Ukrajini (ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je i odbacio tu odluku). Tijekom raspada Sovjetskog Saveza, Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sastavu Ukrajine proglašena je u veljači 1991. Autonomija se održala nakon što se Ukrajina osamostalila u kolovozu 1991. godine. Krim je tijekom 1990-ih tražio veće ovlasti i političku samostalnost, pa i mogućnost sjedinjena s Rusijom. Tada se snažnije počela osporavati odluka da se Krim priključi Ukrajini. Teritorijalne i druge nesuglasice oko Krima riješene su sredinom 1997. ukrajinsko-ruskim sporazumom o prijateljstvu i suradnji, no pitanje krimske autonomije ostalo je i dalje politički osjetljivo. Nakon prosvjeda protiv proruske vlasti na ulicama Kijeva koji su se održali 2014., Rusija je zauzela ukrajinski poluotok.

Ukrajina je javno rekla da o ustupanju Krima Rusiji neće razgovarati.

Europske su nacije ranije ovog mjeseca rekle da će se oformiti novi posebni sud koji bi Ukrajini mogao dati novi pravni okvir za osporavanje ruskih djela. Sud bi trebao početi s radom možda čak i početkom 2026. godine, a Rusija bi pred njim trebala biti optužena za agresiju. Još se ne zna hoće li je Ukrajina teretiti samo za invaziju koja je počela krajem veljače 2022. godine ili i za aneksiju Krima 2014. godine. Anton Korinevič, ukrajinski veleposlanik u posebnoj misiji i čelnik radne grupe koja pokušava uspostaviti posebni tribunal za zločin agresije, rekao je da će Ukrajina Rusiju teretiti i za aneksiju Krima i za invaziju. Domaćin spomenutog suda bit će Vijeće Europe. Sjedinjene Američke Države više ne podržavaju te napore, a kada je riječ o rezolucijama Ujedinjenih naroda o ratu u Ukrajini, čak su dva puta stale na stranu Rusije. Takvi potezi SAD-a mogli bi imati ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Kratkoročno gledano, tvrtke koje su pod europskim sankcijama mogle bi doći na Krim i otvoriti svoja vrata. Dugoročno gledano, Amerika bi mogla potkopati međunarodno pravo.

Bivši krimski politički zatvorenik Nariman Dželjal rekao je Politicu da će spomenuta politička previranja najskuplje platiti oni koji žive pod okupatorima. "Prepuštanje teritorija i ukrajinskih građana okupaciji znači nastavak represije. Ako Trump učini ono što je nagovijestio, to neće biti samo strašno s aspekta globalne politike, već i pogubno za konkretne ljude. Čak i ako SAD prizna Krim kao ruski, to neće zaustaviti Putina, jer njegov cilj nije Krim – on je mnogo veći", rekao je Dželjal.

Mustafa Džemilev, 81-godišnji disident i jedan od političkih lidera Krimskih Tatara, rekao je The Guardianu da bi se SAD povijesno osramotio i pretrpio velik udarac kada bi dopustio Rusima da si prisvoje Krim. Ruski predsjednik Putin osobno je od Džemileva u ožujku 2014. godine zatražio da podrži pripajanje Krima Rusiji. Putin mu je obećao novac i rekla da će podržati Krimske Tatare. Džemilev je odbio njegov prijedlog te ruskom predsjedniku rekao da Rusi već stoljećima ugnjetavaju Krimske Tatare te da se to najvjerojatnije neće promijeniti ako zavladaju Krimom. Putinu je zatim rekao da bi bilo najbolje da svoje vojnike makne s poluotoka. Mjesec dana nakon toga, Džemilev je protjeran s Krima i otad živi u egzilu u Kijevu.

"Aktualni predsjednik SAD bezosjećajna je osoba koja misli samo o sklapanju poslova. To što je on izgovorio... da Ukrajina nije trebala započeti rat... Jesu li oni tog čovjeka držali u mraku posljednjih godina? Zna li on išta? Je li on išta pročitao?", rekao je Džemilev. Lider Krimskih Tatara proglasio je Trumpovog posebnog izaslanika za Rusiju Stevea Witkoffa glupanom jer se nije mogao sjetiti imena ukrajinskih oblasti koje je Rusija okupirala. "To je diplomat iz Amerike? Vidio sam mnogo glupih diplomata u svoje vrijeme, ali nikad nekog poput njega", rekao je Džemilev.

"Čini se da je oslobođenje Krima na čekanju", dodao je lider Krimskih Tatara.

Izvor: Jutarnji list