Piše: Dragan Bradvica

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine već dugo su top politička tema u našoj zemlji i jasno je kako bez nužnih reformi nema niti pomisli ka nekoj i najmanjoj mogućoj političkoj stabilnosti.

Presude međunarodnih sudova, Ustavnog suda BiH kao i upozorenja OESS-a i drugih institucija da aktualni Izborni zakon ima mnogo manjkavosti dovoljan je argument da se ide ka izmjenama. Iako dakle svi govore o istoj stvari postavlja se pitanje misle li i na iste promjene ovog zakona?

Hrvati su zainteresirani za izmjene koje će jasno utvrditi legitimno predstavljanje, Bošnjaci su da se ide shodno presudi u slučaju 'Sejdić-Finci' i sve više ka građanskoj državi, Srbi da se i kroz te izmjene ide ka manje države a više entiteta, dok međunarodna zajednica želi da se izmjenama i dopunama otklone sve anomalije koje omogućavaju manipulacije i prevare na izborima. Može li se doći do kompromisa?

Građansko i etničko

Presuda europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju 'Sejdić-Finci', kao i one koje su na sličnu temu slijedile jasno ukazuju na diskriminacije u našem sustavu koje će se morati otkloniti ukoliko želimo i sanjati o članstvu u EU. I na tome bi trebali raditi apsolutno svi u ovoj zemlji jer u suprotnom nastavljano naš put 'u rikverc'.

Nadalje, Ustavni sud BiH dobio je presudu u 'slučaju Ljubić' vezanu za legitimno predstavljanje i načelo konstitutivnosti ali ta presuda isto tako nije implementirana. Slično kao i kod presude međunarodnog suda i na implementaciji ove trebali bi raditi svi u BiH jer se presude najviših sudskih instanci provode a ne komentiraju.

Nadalje, jasno je kako se kod provođenja ovih presuda sudaraju dva koncepta države – građanski i etnički i kako samom tom činjenicom dolazi do poteškoća. Svakako nije najlakša stvar na svijetu pomiriti ova dva koncepta ali nije niti najteža te postoji niz modela po kojima se to može učiniti ali nema volje za kompromisom.

Tako jedna strana inzistira samo na provođenju presude 'Sejdić-Finci' nadajući se kako će to biti korak bliže građanskoj državi i EU, druga smatra kako samo provođenjem 'presude Ljubić' možemo riješiti gro naših problema i dobiti status kandidata.

A istina je kako moramo provesti presude oba suda jer je u demokratskom svijetu nepojmljivo da se presude ovih sudskih instanci ne provode. Ovo nije situacija à la carte nego se sve presude moraju implementirati ili od napretka nema ništa.

Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, ranije je za Face TV opisao kako to funkcionira u Njemačkoj a kako u nas.

- Kada sam svojevremeno bio u Ustavnom sudu Njemačke pitao sam što oni rade u slučajevima kada političari ne provode njihove presude. Oni su tražili da ponovim pitanje, nije im bilo jasno da postoji uopće takav problem da parlament ne izvrši odluku i ne donese drugačiji zakon, rekao je Knežević.

Manjkavosti izbornog zakonodavstva

Nadalje, jasno je kako su iz međunarodne zajednice prvenstveno zainteresirani za reforme izbornog zakonodavstva kako bi se otklonile sve anomalije a to je jasno kazao i veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson.

- Ovo će biti važna godina na fokusiranje na djelovanje i rezultate. Treba se fokusirati na konkretne akcije koje se mogu provesti u 2021., da se vrati nada, stvore prilike i šanse za bh. žitelje. Nužno je žurno djelovanje u tri grupe. Prva grupa je rad na izbornoj reformi. Ured OESS-a i Vijeća Europe rade godinama i ukazuju na slabosti izbornog sustava u BiH. To se mora riješiti i 2021. mora biti godina u kojoj će se riješiti izborna reforma, kazao je Nelson za Face TV.

Nadalje, još ranije je i Europska komisija jasno dala do znanja kako se moraju otkloniti sve manjkavosti Izbornog zakona te je to bila prva točka u 14 prioriteta iz Mišljenja bez čije provedbe nema ni statusa kandidata.

- Osigurati da se izbori provode u skladu s europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OESS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost financiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru, glasi prvi prioritet.

Onaj i tko površno poznaje političke prilike u BiH zna kako su predstavnici međunarodne zajednice i više nego u pravu kada tvrde da je žurno potrebna izborna reforma kojom bi se osiguralo da se poštuje volja birača a ne da se u svakom izbornom procesu pojavljuju nezamislive anomalije i malverzacije.

Vrijeme je da se 25 godina nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma vrati povjerenje u izborni proces i da na funkcije dolaze oni koje žele narodi i žitelji a ne oni koji su jači u zakulisnim igrama.

Prema tome, na početku smo predstavili da svatko kada govori o izmjenama Izbornog zakona u biti govori o različitim stvarima ali isto tako je jasno da će bh. političari uz pomoć međunarodnih partnera morati sve ovo provesti – i presude suda iz Strasbourga i Ustavnog suda BiH i preporuke OESS-a i Vijeća Europe i EU.

U suprotnom ćemo i dalje biti sama periferija Europe u svakoj pri života. Što to prije shvatimo to će biti barem prvi iskreni korak ka rješenju koje neće biti lako ali je nasušno potrebno.