Digitalizacija umnogome utječe na vokabular djece, a prekomjerna upotreba može kod njih da dovede do problema u govoru.

- Ne mogu se zanemariti genetski faktori i druge okolnosti, ali sigurno je da ekranizacija mnogo utječe na razvoj djeteta. Sa djecom se sve manje razgovara, rijetkom im se čita. To su, među ostalim, neki od razloga zbog kojih djeca mogu imati probleme u govoru - kazala je u razgovoru za Fenu profesorica na Filozofskom fakultetu UNSA Lejla Kafedžić.

Podsjeća na preporuku, posebno evropskih zemalja, da djeca što manje koriste tehnologiju. Tako, dijete mlađe od dvije godine ne bi trebalo da bude izloženo ekranima, poput mobitela i slično. Zajedno sa godinama djeteta povećava se i vrijeme koje bi moglo da provede uz ekrane, ali ne bi trebalo da prelazi sat ili maksimalno dva sata tokom dana koliko se preporuča za dijete starosti od šest do sedam godina.

Generalno, deset posto populacije ima neke od teškoća u oblasti komunikacijskog i jezičko-govornog razvoja. Međutim, pedagozi pri upisu djece u osnovnu školu izvještavaju da se može govoriti o povećanju broja djece koja imaju teškoće te vrste, pa se može govoriti i do trideset posto djece u generaciji.

Profesorica Kafedžić bavi se pitanjem odgoja i obrazovanja sve djece, iskustva ima u radu sa djecom bez teškoća i djecom sa teškoćama u razvoju. U okviru Obiteljske pedagogije bavi se pitanjima roditeljstva.