Piše: V. S. Herceg

U prosincu prošle godine Bosna i Hercegovina (BiH) je i službeno dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU) i to nakon što je u veljači 2016., naša zemlja podnijela zahtjev za članstvo u EU. Tri godine nakon toga, krajem svibnja 2019. godine, Europska Komisija (EK) je usvojila Mišljenje (Avis) o prijavi BiH te Bosni i Hercegovini postavila ukupno 3.897 pitanja i 14 prioriteta relevantnih za cjelokupan proces integracije BiH u EU.

Unatoč deklarativnim stavovima svih političkih stranaka i aktera u vlasti, i među strankama vladajućih i strankama oporbe, da podržavaju napore za ulazak BiH u EU, rezultati ovih 'napora' su - vrlo tanki.

Zasigurno se može kazati da je kandidatskom statusu doprinijela negativna geopolitička situacija, ruska agresija na Ukrajinu i pogoršanje sigurnosno-političke situacije na Balkanu, ali, čini se da BiH ne iskorištava ovaj trenutak u svoju korist kako bi intenzivirala europske integracije te tako daje za pravo struji skeptika iz EU-a koji se i dalje protive proširenju.

Zadanih 14 prioriteta je i dalje na čekanju, množe se blokade i uvjetovanja pojedinih političkih stranaka, a umjesto reformi i usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, svjedočimo 'trasiranju suprotnog puta'. 

'Vladavina prava uvijek u fokusu EU-a'

Iz Direkcije za europske integracije za Dnevni list ističu kako su neki ključni prioriteti u potpunosti ispunjeni, drugi djelomično, dok na, kako navode, nekima tek treba raditi. Navode što je iz zadanih 14 prioriteta realizirano, a što je u postupku.

- Usvojene su izmjene Izbornog zakona BiH i provedeni su izbori u Mostaru 2020. godine. Započeta je izrada Programa integriranja BiH u EU. Prioritet broj tri koji se odnosi na funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje je realiziran. Zakon o javnim nabavkama je izmijenjen i dopunjen u skladu s propisima EU. Uspostavljena je suradnja s EUROPOL-om i pokrenuta procedura za početak pregovora u zaključivanju ugovora sa EUROJUST-om. Usvojene su Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH 2023. - 2026., Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, kao i Strategija iz područja migracija i azila za period 2021. - 2025. Također, u postupku donošenja je nekoliko važnih zakona, kao što su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH, ističu iz Direkcije za Dnevni list.

Što se tiče ispunjenja svih 14 prioriteta koje je EK kao usvojila već 2019. godine, iz Direkcije podsjećaju kako dinamika provođenja reformi često ovisi od prilika u zemlji.

- U posljednje vrijeme moglo se zabilježiti intenziviranje reformskih aktivnosti. Postizanje konkretnih rezultata je naročito važno, s obzirom na to da se na jesen očekuje objavljivanje Izvješća o BiH. Ovo će biti prvo izvješće Europske komisije o BiH nakon dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU i u njemu će naročita pozornost biti posvećena napretku u realizaciji 14 ključnih prioriteta, ističu.

Na pitanje što se realno može očekivati s obzirom na dosadašnju dinamiku ispunjenja prioriteta, iz Direkcije su istaknuli: 'Ispunjenje prioriteta ovisi o puno činitelja, a konačnu ocjenu o napretku i stupnju realizacije prioriteta dar će EK u izvješću o BiH na jesen. Na institucijama i vlastima u BiH je da  iskoriste vrijeme do objavljivanja novog izvješća i poduzmu što više konkretnih aktivnosti, posebno na području vladavine prava'.

Konkretno govoreći o jednom od najzahtjevnijih prioriteta, vladavini prava, iz Direkcije za europske integracija BiH ističu kako je načelo vladavine prava temelj na kojem počiva EU.

- EK zato s posebnom pozornošću ocjenjuje preduzete korake i napredak ostvaren na ovom području. Potrebno je da institucije BiH u predstojećem periodu poduzmu aktivnosti u pravcu donošenja izmjena i dopuna Zakona o VSTV BiH koje se odnose na integritet, te rade na usvajanju novog zakona o VSTV, novog zakona o sudovima BiH i novog zakona o sprječavanju sukoba interesa koji bi bili usklađeni sa standardima EU-a. Prioriteti vezani za vladavinu prava uvijek su u fokusu institucija EU, jasno poručuju iz Direkcije.

'Umjesto napretka – derogiranje'

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International (TI) BiH, ocjenjuje kako je, kada se govori o ispunjenju 14 prioriteta, suštinski postignut jako mali ili nikakav pomak.

- Formiran je parlamentarni Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, ali on nije profunkcionirao. Nismo napredovali ni kada je riječ o antikorupcijskim reformama - jedini napredak je izmjena zakona o javnim nabavkama. Nema napretka ni kada je u pitanju izborni zakon, nema primijene presuda Europskog suda za ljudska prava u presudama Sejdić-Finci, kao niti ostalima, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavitelja korupcije, zakona o financiranju političkih stranaka, slobodi pristupa informacijama... Da ne spominjemo ljudska prava, civilno društvo - samo vidimo naznake koje idu na dodatno urušavanje, a u nekim dijelovima, umjesto puta ka napretku. imamo i derogiranja, kaže Korajlić za Dnevni list.

Ona naglašava kako se ne može govoriti o napretku BIH u ispunjenju 14 zadanih prioriteta. Čak što više, navodi kako se javljaju nove ideje o izmjenama VSTV-a i 'pokušaji razvodnjavanja'.

- Umjesto rada na tim pitanjima imamo nova uvjetovanja i blokiranja kao što je to slučaj oko Ustavnog suda BiH i ide se u potpuno pogrešnom smjeru, dovodi se u pitanje nadležnost i integritet Ustavnog suda, uvjetuje se stranim sudcima, a što su i zaključci HDZ-a i NSRS, te se sva ostala pitanja blokiraju i uvjetuju jednom institucijom, a zapravo je u pitanju održanje kontrole nad Ustavnim sudom, zaključuje izvršna direktorica TI BiH.

U ovom kontekstu ona podsjeća da je RS izmijenila KZ RS i klevetu uvrstila kao kazneno djelo, unatoč što je iz EU jasno dano do znanja pogubnost ovakvih poteza za slobodu govora i izražavanja i uopće demokratski razvoj zemlje, a ističe i zabrinutost odredbama Nacrta zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u Sarajevskom kantonu gdje se 'na mala vrata', pokušava uvesti cenzura.

- Umjesto da unaprijedimo zakone, mi idemo u suprotnom smjeru, zaključuje Korajlić.

'Suprotan smjer'

Da je BiH na 'suprotnom smjeru', između ostaloga, pokazuje i izglasavanje, odnosno ponovno vraćanje klevete u Kazneni zakon Republike Srpske i to nakon uzaludnih apela od svih međunarodnih insitucija, od europskih, do američkih, pa čak i od strane Ujedinjenih naroda, da se to ne čini.

- Jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnih RTV servisa, 12-ti je prioritet. Donošenjem izmjene i dopune KZ BiH, još više je pogoršana pravna legislativa na ovom području u RS-u, pa tako i u BiH.

- Izmjene KZ RS kojima se ponovo kriminalizira kleveta predstavljaju napad na građanske slobode, što je karakteristično za autoritarne režime. Ovim izmjenama se ograničava sloboda govora i sužava prostor za građansko djelovanje, što su temelji demokratskog društva. Ponovna kriminalizacija klevete u RS organima vlasti daje mogućnost da guše i cenzuriraju medijske slobode i civilno društvo, ograničavaju slobodno kritičko mišljenje i ušutkaju neistomišljenike. Čak i bez drakonskih sankcija, ovim izmjenama se otvara put za upitne kaznene postupke i degradaciju slobode i demokracije na štetu građana RS-a. Ove izmjene također predstavljaju korak unazad na putu ka članstvu u EU, budući da nisu u skladu sa 14 prioriteta iz mišljenja EK, upozorili su iz Ureda visokog predstavnika u BIH (OHR).

Akademik Kukić: "Etnonacionalističke politike ne podržavaju europsku agendu"

Akademik Slavo Kukić za Dnevni list je istaknuo kako 'etnonacionalističke političke filozofije definitivno ne podržavaju europsku agendu'. 'Zašto bi taj dio društvenih moćnika prizivao promjene koje će ga i samog doći glave?', postavlja pitanje profesor Kukić.

Europska komisija je već 2019. godine BiH stavila ključnih 14 prioriteta u Mišljenju o pristupanju BiH u EU. Međutim, vrlo malo se ispunilo reformi, čak što više, ponovno svjedočimo dubokoj političkoj krizi. Jesu li BiH, odnosno, njeni političari, uopće spremni na reforme?

- Etnonacionalističke političke filozofije, koje su obilježile BiH nakon 1990. godine, definitivno ne podržavaju europsku agendu. Jer, status quo, obilježeno floskulama o kolektivnoj ravnopravnosti i borbi za nacionalne interese, je stanje koje njima odgovara više od bilo kakve promjene. U pitanju je, naime, stanje društvene anarhije i odsustva bilo kakvih pravila igre organiziranih demokratskih društava, koje je bogomdano za kriminal i korupciju, stanje odsustva bilo kakve, kamo li kaznene odgovornosti za ono što se čini u slučaju da se posjeduje vlast i realna društvena moć, stanje, na koncu, u kojem su se obogatili mimo rada i u kojem ne strahuju za pravne progone zbog onoga što su činili ili još uvijek čine.

Za razliku od njih građani BiH, nema dvojbi, priželjkuju reforme koje će i, pa makar samo na korak, približiti društvu evropskih naroda, omogućiti posao i život od svoga rada, definitivno zatvoriti potrebu napuštanja vlastitih domovina i domovine zbog traganja za načinom kako preživjeti i živjeti kao ostali građani Evrope. A  to kao željeno stanje s postojećim nacionalističkim ideologijama jednostavno ne mogu postići. Ako je tako, a jest, zašto i dalje, i nakon 30 godina podržavaju etnoonacionalističke filozofije, koje su odgovorne za stotine tisuća ubijenih, za milione izbjeglih i raseljenih, za nepotizam, kriminal i korupciju kao stil života, za fizičku i pravnu nesigurnost itd.? E to je pitanje koje zaslužuje zaseban tretman i u kontekstu ovoga se njime ne bih bavio.

Vladavina prava, borba protiv korupcija, zaštita novinara, demokracija, pravosuđe,  reforma javne uprave itd., itd.,samo su neki od prioriteta koje i dalje čekaju - ispunjeno je vrlo malo. Zašto sve to ide tako teško, pa čak i nazadujemo po ovim pitanjima?

- Europske reforme, ove koje ste apostrofirali i mnoge druge, mijenjaju u korijenu socijalni ambijent i realna su opasnost za one koji u svojim rukama drže konce socijalne i svake druge kontrole. Zamislite, primjerice, usvajanje društvenih i pravnih standarda koje podrazumijevaju poglavlja 23 i 24 o pristupanju EU. Oni, da skratim, znače Damoklov mač nad glavama najmanje 2/3 etnopolitičke oligarhije na raznim razinama političke i organizacije vlasti jer je barem toliko tog vlastodržačkog sloja zaglibilo u različitim vrstama nezakonitog djelovanja koje se sankcionira novčanim, vrlo često i zatvorskim kaznama. Zašto bi taj dio društvenih moćnika prizivao promjene koje će ga i samog doći glave? Želim kazati da je sasvim suprotno, stanje koje održava status quo ili dodatno zaoštrava društvene konflikte koji ih štite od bilo kakva progona i istodobno su željeno stanje za nastavak djelovanja kakvo su imali i do tada.

BiH ima status zemlje kandidatkinje, jesmo li ga, ovakvi kakvi jesmo, zaslužili?

- Definitivno ne. Ako je tako, a jeste, zašto je EK dala zeleno svijetlo za BiH? Pita li se mene, dvije su grupe motiva i razloga. Jedna je vezana za BiH, druga za interese EU i NATO alijanse. Čelnici EU  su, naime, statusom kandidatkinje željeli biti vjetar u leđa bh. etnopolitičkim filozofijama. vjerujem, međutim, da im je već danas jasno da time nisu izazvali nikakav željeni učinak. Naprosto, vrijednosti za koje se te filozofije zalažu su u koliziji s evropskim sustavom vrijednosti, a one te vrijednosti nisu spremne žrtvovati ni za što, pa ni zbog evropskog života i evropskih benefita svojih građana. S druge strane, zeleno svijetlo se dobrim dijelom može zahvatiti i geopolitičkim interesima EU i NATO alijanse. Oni su zainteresirani za kontrolu prostora do Crnog mora i u tome je razlog zašto su prije više od 20 godina u EU i NATO primljene Rumunjska i Bugarska. Neapsorbiranje zemalja jugoistoka Europe, među njima i BiH, znači ostavljanje mekanog trbuha za ulijetanje drugih svjetskih geopolitičkih igrača, a to nije scenarij kojeg Zapad ni priželjkuje ni priziva.

Je li ova garnitura političara uopće sposobna, a možda je i pravo pitanje želi li, BiH u EU, iako se deklarativno zalaže za članstvo?

- Etnopolitikama u BiH ne treba EU jer se s njom gube razlozi, a i temelji njihova postojanja. Suprotno tome, građanima je potrebna EU. Ako je tako, kako do EU? Odgovor je jednostavan – samo promjenom političke paradigme, samo s političkom paradigmom u kojoj najvažniji nisu iracionalni kolektivni interesi nego interes bh. čovjeka, pojedinca, njegovo pravo da živi kako žive i svi drugi Europljani.

Ali, kako do promjene političke paradigme? E, nje nema bez bh. građana. Jer, promjena političke paradigme je moguća samo preko izbora, okretanjem leđa onima koji čovjeka, građanina, žrtvuju zarad nekih drugih, interesa koji su pretpostavka i nereda i nerada, i nepotizma i kriminala i korupcije, i demografskog pražnjenja i svega ostaloga.

14 prioriteta za BiH

1.Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost financiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.

2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcioniranje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim razinama, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a.

3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:

a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između razina vlasti;

b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprječavanja i otklanjanja kršenja prava EU;

c) garantirala neovisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV);

d) reformirao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osiguralo provođenje njegovih odluka;

e) garantirala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno osiguranje dosljednog tumačenja prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;

f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;

g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu te uklanjanju prava veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em.

5. Poduzeti konkretne korake na unaprjeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se premostilo naslijeđe rata.

6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i sudovima BiH u skladu s europskim standardima.

7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem:

a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;

b) osiguravanja djelotvornog funkcioniranja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;

c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;

d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provođenje zakona i tužiteljstva;

e) prikaz napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravomoćnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini;

f) depolitizacije i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.

8. Osigurati učinkovitu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim razinama i osigurati funkciniranje sistema azila.

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.

10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.

11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

12. Jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnih RTV servisa.

13. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.

14. Završiti nužne korake u reformi javne uprave s ciljem unaprjeđenja sveukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.