Kako će se američke sankcije odraziti na funkcioniranje vlasti u BiH
Kako će se sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele protiv Milorada Dodika, Milana i Tijane Tegeltije, Alternativne televizije i Mirsada Kukića odraziti na dalje funkcioniranje vlasti, ekonomije i društvenih zbivanja ovisit će o njihovom provođenju i daljem najavljenom proširivanju. Analitičari su složni u jednom – ovo je tek početak, a implikacije aktuelnih sankcija možemo očekivati tek za nekoliko mjeseci.
Analitičari iz različitih oblasti društvenog života Bosne i Hercegovine smatraju da su sankcije dokaz da su Sjedinjene Američke Države izgubile strpljenje za razgovor sa ljudima koji za razgovor nisu spremni. Ovo je moguće početak oslobađanja zarobljenih institucija države koje, u prvom redu, trebaju osigurati jednakost svih građana pred zakonom.
"Ove sankcije prekasno dolaze. Pod dva nisu dovoljno opsežne kao što imate recimo sankcije u Siriji, pa da vi sankcionišete i firme koje sarađuju sa onim političkim režimima koji su predmet, odnosno fokus sankcija. Treća stvar kako će se to odraziti na nas u Bosni i Hercegovini", ističe univerzitetski profesor Damir Arsenijević.
"Ovo je početak i borbe protiv i korupcije i nepotizma i organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, a najveća odgovornost za takvo stanje, koje je apsolutno nemoralno, leži na političarima koji su upravo uveli taj nesistem kao sistem vladanja u ovoj državi", rekao je Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle.
"Poruka je u ovom trenutku sasvim jasna – ukoliko ne želite biti sugovornici, onda ćete jednostavno biti tretirani kao smetnja i kao netko tko opstruira postizanje rješenja u Bosni i Hercegovini, a sa takvim osobama se vjerovatno više neće niti razgovarati", smatra novinar Ranko Mavrak.
Ne treba potcijeniti uticaj sankcija koje su uvele SAD-a na dalji razvoj ekonomije u Bosni i Hercegovini, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić, jer će zasigurno imati i kratkoročne i dugoročne efekte. S druge strane, ističe da niko više ne govori o ekonomskim reformama, da je državni nivo vlasti blokiran, a federalni nefunkcionalan, te da se država cijelu prošlu godinu bez donesenog budžeta finansirala na privremenoj osnovi.
"Šta to uzrokuje? Nedostatak nekih ekonomskih i razvojnih mogućnosti koje propuštamo i jednostavno da ne koristimo naš
potpuno ekonomski potencijal, odnosno spuštanje na projekciju rasta od 3% za 2022. godinu. I kako to građani vide? Evo, dakle imamo energetsku krizu, imamo poskupljenja. Nema reakcije niti države na navedeno i da znači da privreda je sama prepuštena sebi", mišljenja je Čavalić.
Građani su prepušteni sami sebi, smatraju sociolozi, dok oni koji se bave javnim mnijenjem i njegovom ulogom u funkcionisanju cjelokupnog društva smatraju da u ovome trebamo vidjeti šansu za buđenje svijesti.
"Ja bih to rekla da je čitav bosanskohercegovački narod i naša država pod sankcijama 20 i kusur godina, kad govorimo o običnom narodu. Ono što nas dotiče, to je ovaj realni život", tvrdi sociolog Smiljana Vovna.
"Ono sa čime se građani Bosne i Hercegovine, prije svega moraju suočiti jeste aktivno učešće u javnom diskursu, učešće po pitanju
aktuelnih pitanja u ovoj zemlji. Čini mi se da je najveći problem ove zemlje što građani nijemo posmatraju kako se ove stvari dešavaju mimo njih", ocijenio je univerzitetski profesor Mirza Mehmedović.
Opće stanovište je da se sankcije neće završiti na ovome i da će, na neki način, imati implikacije na sve nivoe vlasti, ekonomiju, građane...
