Kolovoz u Mostaru je itekako vruć, ali rujan bi mogao biti vrel! Ne zbog visokih temepratura, već zbog četiri tisuće radnika u zdravstvu Hercegovačko neretvanske županije koji 'polako' najavljuju štrajk.

Razlog je i dalje neriješeno pitanje Kolektivnog ugovora.

Naime, u sindikatima tvrde da predugo čekaju izjašnjаvanje o njihovom zahtjevu za pregovaranje radi potpisivanja novog Kolektivnog ugovora. S druge strane, iz Vlade HNŽ-a poručuju da još nemaju financijsku sliku svih zdravstvenih ustanova da bi pristupili pregovorima.

Dodatni problem predstavlja mogućnost promijene vlasti u toj županiji o čemu se tek očekuje nastavak pregovora, tako da je moguće prebacivanje vrućeg krumpira u ruke budućih ministara, ukoliko uopće dođe do implementacije rezultata posljednjih izbora.

Vuković 'oštro'

U sindikatima koji okupljaju medicinske radnike čekaju Mirovno vijeće. Na ponudu o novom Kolektivnom ugovoru koju su poslali na adresu Vlade, tvrde da odgovor nisu dobili. Kažu i da im Vlada nije ponudila ni eventualno svoj, drugačiji, prijedlog. Sindikate, tako, od generalnog štrajka dijeli sporazum s poslodavcem o nužnim poslovima u vremenu štrajka.

-Kako god da Vlada radi, radi suprotno zakonskim okvirima kojima je određeno postupanje i pregovaranje Kolektivnog ugovora. Radi nezakonito. Ako ne ponude Kolektivni ugovor, a radnici ne budu zadovoljni nastupit će posljedice za zdravstveni sistem. U potpunosti je Vlada odgovorna za sve, bilo da odugovlači zbog nove Vlade ili nesposobnosti zato što se ne smiju upustiti u nešto tako i pregovarati, izjavio je za BHRT Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih djelatnika HNŽ-a.

Za obaveze iz Prijedloga Kolektivnog ugovora koji su dostavili sindikati, prema navodima iz Vlade, potrebno je oko 55 milijuna maraka za dvije godine. Vlada je spremna krenuti u proces na način da trećinu sredstava preuzme na sebe. Zasad se, kažu, čeka očitovanje 16 zdravstvenih ustanova.

-Ja sam danas kontaktirao kolege u Ministarstvu zdravstva, kazali su mi da se osnivači nisu očitovali. Tek je Grad Čitluk odgovorio da oni nemaju dodatnih sredstava kako bi mogli poštovati odredbe u mogućem novom Kolektivnom ugovoru. Čekamo što će kazati drugi osnivači, pa ćemo tek moći konkretnije razgovarati kako do rješenja, izjavio je Pero Pavlović glasnogovornik Vlade HNŽ-a.

Na pitanje da li se čeka smjena Vlade, glasnogovornik Pavlović rekao je da to nije pitanje za njega, već za političke stranke. U strankama je preovladao stav da je riječ o kupovini vremena.

-Svakako da trebaju premijer i ministar financija sjesti s ovim ljudima. Ljudi nemaju neralne zahtjeve. Došlo je do povećanja cijena životnih namirnica, to povećanje da li je realno 30 posto ili ne – u svakom slučaju treba sjesti, razgovarati i riješiti problem što je prije moguće, izjavio je Omer Hujdur, zastupnik u Skupštini HNŽ.

Dio vlasti ukoliko se ona bude formirala “po vertikali“ mogle bi biti i stranke “Trojke“. Zdravstvo bi, kažu, bilo jedan od prioriteta.

-Žao mi je što dosad nemamo tu Vladu koja bi rješavala ovaj kao i druge probleme u HNŽ-u. Svakako da će ovo biti jedan od prioriteta. Imamo odlazak radne snage iz BiH, problematičan je odlazak medicinskog osoblja. To moramo po svaku cijenu zaustaviti. Pokušati usaglasiti stavove da svi budu zadovoljni za sva vremena, dodao je Hujdur.

Rokovi i uvjeti za stupanje u generalni štrajk su jasni. Nova izvršna vlast, bez obzira što je od izbora već skoro godina, sačekat će da prođu godišnji odmori.

Osnivači 'zadovoljno' šute

Osnivači zdravstvenih ustanova u HNŽ-u, “mudro šute”, zadovoljni činjenicom da prosvjedi sindikata u zdravstvu nisu “ispred njihovih vrata” nego uvijek u Mostaru, ali i što sindikati prozivaju samo vladu.

Primjerice, osnivači SKB-a Mostar su Federacija BiH koja ujedno i imenuje menadžment, potom Hercegovačko-neretvanska županija, Zapadnohercegovačka županija, Hercegbosanska županija i Srednjobosanska županija, dok su domovima zdravlja osnivači općine i imaju ovlasti, u ime poslodavca, osnivača i vlasnika, zapošljavati kadar.

Iz Vlade HNŽ-a već i prije su se mogle čuti informacije kako se radi o čak 5.000 zaposlenih zdravstvenih radnika u HNŽ-u, a što je više od 20 posto zdravstvenih radnika u FBiH te da je potrebna racionalizacija troškova, kao i broja uposlenih, ali i smanjenje broja domova zdrava s 12 na najviše 9 te umjesto tri, dvije bolnice itd.

Potpuno je jasno kako bi otkazi viška uposlenika u zdravstvu prouzročili samo suprotan učinak i još veće nezadovoljstvo u zdravstvu ove županije. Također je i jasno kako su zahtjevi za višim plaćama opravdani. No, i dalje ostaje nejasno ignoriranje osnivača i vlasnika ovih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u prema zaposlenim u zdravstvu koji, opet, rješenje traže na upitnoj adresi.

D. G.