Borba protiv nefunkcionalnog sustava za građane, a funkcionalnog za privilegirane

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Iako se BiH se kao članica Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe obvezala osigurati najvišu razinu međunarodno priznatih prava i temeljnih sloboda, no niti nakon 30, odnosno, 20 godina članstva u ovim međunarodni institucijama, i dalje je svojevrsni sinonim za nejednakopravnost.  

Ovo je pitanje i na koje skreže pozornost Europska komisija, ali i ostale međunarodne institucije

I prema izvješću Human rights watch za 2022. godinu zaštita ljudskih prava nije bila prioritet vlasti u BiH, a zaključuje se da je diskriminacija manjina i dalje ozbiljan problem, a poražavajuću statistiku iznosi i Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE). Naime, tijekom prvih šest mjeseci prošle godine zabilježen je čak 91 zločin iz mržnje na osnovu nacionalne pripadnosti ili vjere, od kojih su četiri uključivala fizičko nasilje.

Nisu usvojene preporuke Vencijanske komisije i EU o VSTV-u

-Za zaštitu ljudskih prava građana potrebna je transparentnost vladajućih institucija jer se ljudska prava krše ako se ne primjenjuju zakoni i ukoliko građani uoče nepotizam i korupciju na najvišim organima vlasti. Tada se gubi povjerenje i građana u bolju budućnost BiH. Vladavina prava predstavlja ključnu stavku u ostvarivanju članstva u EU, a koja je istaknuta nakon sticanja kandidatskog statusa BiH 15. studenog 2022. godine. Potrebno je da politički lideri, ali i ostali građani koji imaju moć i sposobnost kreiranja odluka vladajućih, propagiraju neovisno pravosuđe oslobođeno od vanjskih utjecaja. Također se treba vršiti pritisak na oduzimanje pozicija onima za koje se dokaže bilo kakva malverzacija vršenju javnih dužnosti, za Dnevni list navodi Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.

U tom pogledu, ona ističe važnost projekata koje EU pokreće u BiH, poput EU4Justice, a koji kako naglašava, trebaju biti podržani od predstavnika vladinog i nevladinog sektora jer ulažu puno truda i u opismenjavanju mladih o koristima članstva BiH u EU, ali i o problematici izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) koje je Vijeće ministara FBiH dalo na usvajanje.

-Problematični zakon, kao što je poznato, ne osporava najuže članove obitelji koji se eventualno prijavljuju na dužnosti u pravosuđu. Također su problem imovinske kartice sudaca i tužitelja. Ovo znači da nisu usvojene preporuke Vencijanske komisije i EU koje su, između ostalog, dale značaj na pronalasku 'ravnoteže kako bi se osigurala nemogućnost međusobnog preglasavanja sudaca i tužitelja  u pogledu imenovanja i disciplinskog postupka' te predložile 'formiranje dva pod-vijeća u okviru VSTV-a, jednog za sudce i drugog za tužitelje', konkretno pojašnjava Šarić.

Podsjeća kako će BiH sljedećeg mjeseca dobiti novo Mišljenje Europske komisije gdje će biti jasnije što je potrebno uraditi, dok nevladine organizacije ulažu velike napore u zagovaranju neovisnosti pravosuđa, što se, kako ističe, mora nastaviti.

Kada se govori o radu nevladinih organizacija i udruga građana, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja kaže kako je zakonski okvir koji regulira slobodu udruživanja u BiH generalno u skladu s europskim standardima i da se primjenjuje, ali da transparentnost financiranja organizacija civilnog društva još uvijek nije adresirana i ne postoji strateški okvir koji bi regulirao kriterije i uvjete financiranja.

Nisu usvojeni europski standardi u zaštiti slobode okupljanja

Velma Šarić pri tom ističe kako predstavnici civilnog društva, aktivisti i mediji i dalje nisu zaštićeni od različitih napada i pritisaka predstavnika vlasti.

-Europski standardi i dalje nisu implementirani u zaštiti slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, gdje se aktivistima kojima je spriječeno mirno okupljanje prijeti prijeti procesuiranjem. Zakon o slobodi okupljanja još uvijek nije usklađen na različitim razinama vlasti. Jedino je u 2000. godini Brčko Distrikt usvojio novi Zakon o slobodi okupljanja koji je u potpunosti usklađen s europskim standardima. Na svim ostalim razinama vlasti osnovi za ograničenje okupljanja i odredbe o odgovornosti organizatora okupljanja nisu usklađene s europskim standardima, kaže ona.

Posebno skreće pozornost kako je, kada se govori o ljudskim pravima, još uvijek snažna diskriminacija marginaliziranih grupa (LGBTIQ zajednica, žene, starije osobe, Romi, osobe s invaliditetom) što, kako smatra, dokazuje neposlušnost institucija koje se trebaju baviti ljudskim pravima.

-Poznate su neimplementirane presude Europskog suda za ljudska prava, što dalje govori o slabosti sustava, zaključuje Šarić.

Ona se pri tom osvrće na podatak Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), koja je od siječnja do lipnja prošle godine zabilježila 91 zločin iz mržnje na osnovu nacionalne pripadnosti ili vjere, od kojih su četiri uključivala fizičko nasilje.

-To govori o ozbiljnoj situaciji o pogrešnim narativima koji definitivno utječu na ljude i ispoljavaju svoje neslaganje nasiljem. Nedavni slučaj femicida u Gradačcu ponovno je stavio fokus na problematiku žena žrtava nasilja koje nisu zaštićene od institucija, točnije policije, centara za socijalni rad, ali i prevosuđa, a koji predstavljaju prve korake pri njihovoj prijavi nasilja, ocjenjuje.

Ali navodi i pozitivan primjer u Brčko Distriktu i Federaciji BiH.

-Ono što je nedavni pozitivan primjer je davanja statusa civilnih žrtava rata osobama rođenim kao posljedica silovanja u ratu u distriktu Brčko i Federaciji BiH, što je opet, zasluga osoba koje su izravno povezane s tim problemom i aktivista/ica koji/e su neumorno zagovarale promjene po tom pitanju. Žrtve rata u BiH i danas nemaju univerzalno osigurana prava, a negiranje i osporavanje broja žrtava ratnih zločina se nastavlja. Posebice je to vidljivo kod negiranja genocida u Srebrenici, upozorava Šarić.

Ona se poziva na Izvješće o negiranju genocida u Srebrenici 2023., te kaže kako Tužiteljstvo BiH još uvijek ne podiže optužnice po prijavama za negiranje genocida, te da je od siječnja do kraja svibnja 2023. godine, Tužiteljstvo donijelo  devet naredbi o neprovođenju istrage.

Vladajući se puno više trebaju posvetiti problemima ugroženih

Podsjetimo da su iz Institucije ombudsmana u BiH, u izjavi za Dnevni list, istaknuli važnost  da domaći javni organi prate i postupaju po preporukama nadležnih tijela UN i Vijeća Europe u pogledu inkluzija ranjivih grupa.

-Konkretni koraci koje treba poduzeti su izvršavanje preporuka UN Komiteta za prava djeteta, usvajanje Akcijskog plana BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja i otvaranje dostupnih kriznih centara za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja radi osiguravanja medicinskih i forenzičkih pregleda, podrške za doživljenu traumu i savjetovanje žrtava u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini, ocijenili su Ombudsmeni.

Ističu kako je u BiH nužno da se nadležni na svim razinama puno više posvete rješavanju problema ugroženih kategorija stanovništva te da se ispunjavanje i postupanje po strateškim dokumentima radi unaprjeđenja stanja u oblasti ljudskih prava „spusti“ na niže razine vlasti.

-Ombudsmeni pozivaju sve nadležne da ujedine svoje resurse, prepoznaju i adresiraju probleme i poteškoće u ostvarivanju prava ugroženih kategorija građana. Ombudsmeni se nadaju da će problemi na koje ukazuju u svojim godišnjim i posebnim izvješćima, biti smjernice i poticaj svim nadležnima, ali i svim pojedincima koji rade s ugroženim kategorijama građana, kako bi svojim daljnjim aktivnostima unaprijedili njihov položaj u društvu i zaštitili njihova prava, smatraju ombudsmeni, naglašavajući i nužnost stvaranja stvaranju većeg povjerenja javnosti u postojeće institucije sustava.

Ponovili su i svoj nedvosmislen stav kako je za pojedine ugrožene kategorije, kao što su izbjegli i raseljeni ili djeca u stanju socijalne potrebe potrebno prioritetno osigurati sredstva iz proračuna zbog osiguranja minimalnih standarda života.

Ključna uloga nevladinih organizacija, mladih, medija i građana

Kako se čini, pred BiH je još dosta puta, a predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja naglašava kako nevladine organizacije, mladi, neovisni mediji, ali i građani, imaju jednu od ključnih uloga.

-Naglasak je uvijek na nevladinim organizacijama bez čijeg angažiranja teško da može doći do promjene. Mladima je potrebno obrazovanje i osnaživanje kako bi se uključili u borbu protiv nefunkcionalnog sustava za građane, a funkcionalnog za privilegirane, a kako bi sutra postali budući lideri koji će se suprotstaviti ovom stanju. Neovisni mediji također igraju važnu ulogu u ovom procesu i nositelji su točnih i istinitih informacija koje trebaju biti više vidljive u lokalnim i javnim medijima, kaže Šarić.

I podsjeća kako nije osigurano sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima u BIH, te da ne postoje jedinstvene baze podataka o ovim predmetima.

-Novinari su i dalje vrlo često meta napada i prijetnji, a vrlo često i od strane nositelja javnih i pravosudnih dužnosti u BiH, no nije osigurana njihova zakonska i institucionalna zaštita. Nisu provedene aktivnosti na osiguranju policijske zaštite novinara u slučaju prijetnji, a i same prijetnje se ne procesuiraju od strane nadležnih organa. Prema istraživanju novinarskih udruženja, tek jedna trećina kaznenih djela prema novinarima se riješi u njihovu korist, te su naročito slaba karika u zaštiti novinara tužiteljstva, koja bi nakon policijskih istraga napada i prijetnji, a ponekad i po službenoj dužnosti, trebala podizati kaznene prijave protiv odgovornih za napade i prijetnje. Zbog toga je potrebno zagovarati glas građana koji moraju biti vidljivi u društvu i koji će najbolje prikazati njegove anomalije. Na taj način bit će vidljiviji i potrebni praktični koraci za rješavanje kršenja ljudskih prava, zaključuje Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.