Dojučerašnji saradnici i prijatelji, Milorad Dodik i Dragan Čović, ako je suditi po izjavama u posljednjih nekoliko dana, to više nisu.

Zaokret se na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini između lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH događa u uvjetima dok institucije entiteta Republika Srpska, u kojima SNSD ima vodeću ulogu, nastoje urušiti temeljne institucije Bosne i Hercegovine.

Iako su Čović i Dodik tokom gotovo dva desetljeća gradili čvrst savez na temeljima nacionalističkih politika i zajedničkog protivljenja određenim reformama u BiH, posljednji Čovićev zaokret prema onome što radi Dodik nije neočekivan, ocjenuju analitičari za Radio Slobodna Europa (RSE).

Čović je, naime, tokom vikenda održao sastanak sa oporbenim strankama iz RS-a, koje se protive posljednjim neustavnim potezima koje vlast na čelu s Dodikom čini u posljednja dva mjeseca.

No, sugovornici RSE ističu da je Čović došao u situaciju da mora izbjeći izolaciju u kojoj se našao Dodik, nakon što je za njim raspisana potjernica unutar BiH, jer se nije odazvao na saslušanje u Tužiteljstvo BiH, sa jedne strane, te naznake da bi se sankcijama prema Dodiku nakon SAD i Velike Britanije mogle priključiti i pojedine zemlje EU, s druge strane.

Instinkt za političko preživljavanje
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, za RSE ističe kako je Čović političar sa "vrlo izraženim instinktom za preživljavanje", dodajući kako je bilo očekivano da će, kada Dodikova situacija postane ozbiljna, njihovo prijateljstvo "nestati kao da ga nikad nije bilo".

"Ovaj politički preokret nije samo emotivan, već i strateški. Čović je ozbiljno počeo raditi na stvaranju alternativne političke većine na nacionalnoj razini, tražeći zamjenu za SNSD u koaliciji na središnjoj vlasti. Ovaj potez nije iznenađenje, s obzirom na činjenicu da Čović traži saveznike koji mogu ojačati njegovu poziciju u BiH, a Dodik više nije politička snaga koja može garantirati stabilnost", istakao je Gjenero.

U igri je, po Gjeneru, i dalje za Čovića vrlo važno pitanje izgradnje južne plinske interkonekcije, koja predstavlja važan energetski projekat za Bosnu i Hercegovinu u nastojanju da osigura izvore plina mimo ruskog.

"U novim okolnostima, osobito s obzirom na političke promjene u SAD-u i sve veću ulogu europskih interesa, Čović mora balansirati između svojih političkih saveznika i nužnosti da zadovolji međunarodne partnere, uključujući SAD i Europsku uniju. Problemi s blokiranjem izgradnje južne plinske interkonekcije, koje Dodik podržava, postaju opasni za Čovića, osobito, jer su te blokade u suprotnosti s politikama Zagreba, koji vidi Bosnu i Hercegovinu kao ključnog partnera u energetskoj sigurnosti", kaže Gjenero.

On primjećuje i kako Hrvatska sve više napušta politiku izolacije od Balkana.

"Nije slučajno da se Čović povukao iz saveza s Dodikom baš u trenutku kad Hrvatska počinje mijenjati svoju vanjsku politiku, što uključuje i intenzivniju suradnju sa zemljama poput Albanije i Kosova. Kada je riječ o vanjskoj politici Hrvatske, ključno je da Dodik više nije u središtu interesa, a politički odnosi između Zagreba i Sarajeva postaju važniji", istakao je Gjenero.

Posljedice prelaženja crvenih linija
Ključni razlog za Čovićevu promjenu političkog kursa upravo je činjenica da Dodik postaje sve nepoželjniji na međunarodnoj sceni, rekla je za RSE politička analitičarka Ivana Marić.

"Dodik je postao najomraženija ličnost na Balkanu, a, čak, su se i njegovi dosadašnji saveznici, poput Vučića, počeli distancirati od njega. Dodikove provokacije i postupci koji prelaze crvene linije, uključujući otvoreno antagoniziranje EU-a i NATO-a, čine ga političkim partnerom kojeg Čović više ne može podržavati bez ozbiljnih posljedica za vlastitu političku poziciju", napominje Marić.

Ona je istakla kako se promjena Čovićevog stava prema suradnji s Dodikom može posmatrati i u kontekstu najava da bi Njemačka, Austrija, Švedska, te još neke europske zemlje mogle samostalno uvesti sankcije Dodiku.

Je li Čović potpuno napustio Dodika?
Komunikolog Mladen Bubonjić za RSE ističe da je "još rano" reći da li je Čović potpuno napustio Dodika.

Bez obzira na sastanak sa oporbenim strankama iz RS-a, kaže Bubonjić, upitno je da li može doći do prekompozicije vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, jer Dodikov SNSD ima mogućnost opstrukcije donošenja odluka u Domu naroda BiH.

Bubonjić ukazuje na to da, iako se može činiti da su odnosi između Čovića i Dodika zahladnjeli, uvijek postoji mogućnost za obnovu suradnje.

"Međunarodni pritisci i sve veća izolacija Dodika, otežali su situaciju i Čoviću. Hrvatska, kao politički partner HDZ-a u BiH, uvijek je nastojala zaštititi prava Hrvata u BiH i zalagala se za promjene izbornog zakona, a sada se čini da postoji pritisak, ne samo iz Hrvatske, već i iz EU-a, da se distancira od Dodika", naveo je Bubonjić.

Šta je prethodilo promjeni kursa?
Dragan Čović na sastanku sa strankama opozicije u Republici Srpskoj (RS) tokom vikenda je uputio poruke koje ukazuju na njegovu promjenu političkog kursa i distanciranje od svog dosadašnjeg saveznika Dodika.

Sugovornici su mu bili lideri opozicionih stranaka SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red. Nakon sastanka, Čović je naglasio da će HDZ BiH "nastaviti saradnju sa svim političkim akterima koji su posvećeni europskim integracijama i očuvanju institucija BiH".

S druge strane Dodik je izjavio kako je "razočaran" odlukom Čovića da sa oporbenim političkim strankama pregovara o uspostavi nove vladajuće koalicije na nivou države, ocijenivši kako se iza svega krije potreba da se riješi pitanje Izbornog zakona, čije usvajanje HDZ BiH traži već godinama.

Inače, problem funkcioniranja državne vlasti traje još od početka godine, kada su stranke okupljene u takozvanu koaliciju "Trojka", predvođenu Socijaldemokratskom partijom (SDP) BiH, odbile nastaviti suradnju s Dodikom i njegovim SNSD-om na državnom nivou, nakon što je u entitetu RS usvojeno niz odluka, kojima se između ostalog, brani rad pravosudnih i istražnih institucija države u tom entitetu.

HDZ BiH predvođen Čovićem, koji je dio vlasti na nivou BiH, mjesecima je odbijao da dovede u pitanje sudjelovanje Dodikovog SNSD-a u državnoj vlasti.

Koalicjski sporazum stranaka na nivou Bosne i Hercegovine je dogovoren nakon općih izbora u BiH 2022. godine.