Kako prepoznati čir na želucu? Ovo su najčešći simptomi
Čir na želucu
Čir na želucu je otvorena rana koja se stvara na sluznici želuca. Može biti posljedica prekomjernog lučenja želučane kiseline, infekcije bakterijom Helicobacter pylori ili uzimanja određenih lijekova, poput nesteroidnih upalnih lijekova (NSAID).
Čir na želucu može biti ozbiljno zdravstveno stanje, pa ako posumnjate na ovu bolest, svakako posjetite liječnika, prenosi Danas. Više detalja o ovoj bolesti saznajte u nastavku.
Uzrok čira
Danas se smatra da je čir na želucu bolest uzrokovana bakterijskom infekcijom, a ponekad i dugotrajnom primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), poput acetilsalicilne kiseline, ibuprofena, diklofenaka i drugih.
Bolest je najčešće uzrokovana bakterijom Helicobacter pylori, piše stetoskop.info.
H. pylori slabi zaštitnu moć sluznice, što omogućuje prodor kiseline kroz sloj ispod nje, stvarajući tako čir. Bakterija preživljava u želučanoj kiselini jer luči enzime koji je neutraliziraju. U nastanku čira na želucu važna je genetska predispozicija, a čimbenici rizika su pušenje, alkohol i kofein.
Ljuti začini ili stres nisu njegovi uzroci kao što se prije mislilo, ali mogu potaknuti njegov razvoj i pogoršati simptome.
Simptomi
Najčešći simptom je bol, koja je uglavnom ujednačena i tupa. Pojavljuje se i nestaje u intervalima od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Kod duodenalnog ulkusa javlja se nekoliko sati nakon jela ili usred noći na prazan želudac, a prestaje unošenjem hrane.
Kod čira na želucu bol se obično pojačava nakon jela. Osim boli, koja je najdominantniji simptom, javljaju se i: mršavljenje uzrokovano averzijom prema hrani ili anoreksijom, nadutost, podrigivanje, mučnina, povraćanje.
Simptomi mogu biti vrlo blagi ili se uopće ne moraju pojaviti. Krvarenje je česta komplikacija i javlja se u oko 25 % slučajeva.
Dijagnoza
Osnovna dijagnostička metoda je radiološki i endoskopski pregled. Standardnim pregledom barija može se dijagnosticirati u 90 % slučajeva.
Najčešća lokalizacija je na maloj krivini želuca. Zbog lažno pozitivnih i negativnih nalaza dobivenih radiološkom pretragom, svi želučani čirevi moraju se pregledati endoskopski.
Endoskopskim pregledom utvrđuje se veličina, lokalizacija i izgled čira, a ciljanom biopsijom tijekom endoskopije mogu se utvrditi njegove histološke karakteristike.
Kombinacijom navedenih dijagnostičkih postupaka moguće je u 95 % slučajeva utvrditi radi li se o benignom ili zloćudnom oštećenju želuca.
Endoskopski pregled izvodi se endoskopom koji se sastoji od tanke, osvijetljene cijevi s kamerom na kraju. Endoskop se uvodi kroz usta pacijenta sve do želuca. Tako je moguće vidjeti sluznice organa, a može se uzeti i biopsija (uzimanje komadića tkiva) za mikroskopsku analizu.
Dijagnoza bakterije H. pylori je važna jer se liječenje čireva uzrokovanih ovom bakterijom razlikuje se od čireva uzrokovanih nesteroidnim protuupalnim lijekovima.
H. pylori se otkriva iz krvi, daha i tkiva. Test krvi otkriva antitijela na ovu bakteriju. Pregled izdaha se najčešće provodi nakon tretmana, kako bi se provjerila uspješnost terapije, ali i u dijagnostičke svrhe. Zove se urea izdisajni test. Točnost ovog testa je 96-98 %.
Liječenje
Želučani čirevi izazvani bakterijom H. pylori liječe se pripravcima koji uništavaju uzročnika, smanjuju kiselost želuca i oblažu želučanu sluznicu zaštitnim slojem.
Bakterija se uništava antibioticima, ali s obzirom na kiselu sredinu u kojoj bakterija živi, potrebno je utjecati na smanjenje lučenja kiseline.
Na tržištu postoje dvije skupine lijekova za smanjenje želučane kiselosti: H2-antagonisti (famotidin, ranitidin, cimetidin) i inhibitori protonske pumpe (omeprazol, pantoprazol, lanzoprazol). Terapija se kombinira s antibioticima, blokatorima lučenja kiseline i lijekovima koji protektivno djeluju na sluznicu.
Trenutno je najpouzdanija trojna terapija s dva antibiotika u kombinaciji s lijekom koji blokira lučenje bakterije ili s konzervansom (npr. azitromicin + amoksicilin + omeprazol). Na taj se način ublažavaju simptomi čira, uklanja njegov uzročnik, a u više od 90 % slučajeva sprječava se ponovna pojava bolesti (recidiv).
Provjera učinka lijekova na H. pylori vrši se endoskopskim pregledom ili pregledom disanja 4 tjedna nakon terapije. Antacidi se koriste za uklanjanje simptoma bolesti i kao pomoćna terapija. Ako čir nije uzrokovan bakterijom, nije potrebno uzimati antibiotike, već je dovoljno uzimati blokatore lučenja kiseline.
Komplikacije čira na želucu mogu biti krvarenje ili perforacija kada je obavezna endoskopija ili operacija.
Recidiv bolesti
Pravilnim liječenjem smanjuje se mogućnost ponovne pojave bolesti u gotovo 90 % slučajeva. Bitno je da je pacijent uporan i da se pridržava propisane terapije. Ako je čir nastao zbog uzimanja nesteroidnih protuupalnih lijekova, lijekove iz ove skupine treba uzimati vrlo oprezno ili se posavjetovati s liječnikom za odgovarajuću zamjenu.