Piše: V. S. Herceg

Predsjednici HDZ-a i SDA nedavno su u Mostaru potpisali nekoliko sporazuma, dogovora koji su inicirani i pozdravljeni i od najviših predstavnika međunarodne zajednice u BiH, čime je dogovor dvije najjače nacionalne stranke u Federaciji, bošnjačkoj i hrvatskoj, dobio dodatni legitimitet.

Upravo je legitimitet, točnije 'legitimno predstavljanje' ili 'legitimno političko predstavljanje', termin je koji je i središnja tema ovog teksta, tko su i kako se postaje "legitimni Hrvat, Bošjak ili Srbin".

Naime, dok su iz lijevih, oporbenih stranka pristigle reakcije negodovanja, a posebno iz Demokratske fronte Željka Komšića, aktualnog člana Predsjedništva BiH, iz koje su poručili da je "legitimno predstavljanje izmišljotina ismijana u EU", prisustvo i podrška najviših međunarodnih dužnosnika potpisivanju sporazuma HDZ BiH-SDA, svjedoči upravo suprotno.

Ako bi išli korak dalje, a znajući da međunarodne diplomate nemaju tu praksu svjedočiti nečemu što ne podržavaju i nisu upućeni, mogli bi stoga zaključiti da je međunarodna zajednica u Mostaru "priznala" nelegitimnost predstavljanja upravo Željku Komšiću. Ili je posrijedi i u fokusu, a kako su to u svojim izjavama za Dnevni list potvrdili iz međunarodni svjedoci, bio samo Mostar. Poslije kako bude?

"Javnosti je dobro poznato da je objavljivanjem Mišljenja Europske komisije politika koja je obmanjivala domaću javnost o tome kako se, navodno, treba osigurati tzv. legitimno političko predstavljanje naroda doživjela pred institucijama EU brutalan i bolan poraz. Stoga kada se god govori o Izbornom zakonu mora se znati da je ono što pominje HDZ u potpunoj suprotnosti sa EU, te ga gospoda iz HDZ-a od preporuka Europske komisije bježi kao đavo od križa", bila je reakcija iz DF-a na sporazum Izetbegović-Čović, a u kojoj se nije u kritizirajućem kontekstu spomenula SDA, stranka partnerica DF-a i potpisnica sporazuma sa HDZ-om.

No, u svojim komentarima svi međunarodni svjedoci potpisivanja sporazuma ističu da je u fokusu bio Mostar. Ipak, i Izetbegović, a posebno Čović, u budućnosti imaju 'legitimno pravo' mahati sporazumom ispred nosa i međunarodnoj zajednici koja ih je, kao takve podržala, iako reakcije nakon potpisivanja najavljuju nove-stare prijepore.

Međunarodna zajednica dala podršku mostarskom sporazumu Čović-Izetbegović

Predsjednici najjače nacionalne bošnjačke i hrvatske stranke, SDA i HDZ-a BiH, Bakir Izebegović i Dragan Čović, u Mostaru su 17. lipnja potpisali četiri dokumenta: Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH', 'Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH', 'Politički sporazum za Grad Mostar' i 'Statut Grada Mostara'.

Ovi sporazumi između dvije političke stranke, dugogodišnjim koalicijskim partnerima u ozbiljnoj krizi suradnje, postignuti su nakon aktivnog sudjelovanja u pregovorima i predstavnika međunarodne zajednice.

Čović i Izetbegović svoj potpis u Mostaru dali su u njihovoj nazočnosti:  Erica Nelsona, veleposlanika SAD-a u BiH; Johanna Sattlera, šefa Izaslanstva Europske zajednice u BiH; Matthewa Fielda, veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH; Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH i Kathleen Kavalec, šefice OSCE Misije u BiH.

Primjerice, u Političkom sporazumu o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, točki 2, između ostaloga stoji da će "Stranke potpisnice ovog Sporazuma pristupiti implementaciji točke 1. ovog Sporazuma, počevši s izradom izmjena i dopuna  Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine".

Sattler: 'Apelirali na što skorije usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH'

No, što o 'legitimnom predstavljanju' znaju i kažu međunarodni svjedoci tzv. mostarskog sporazuma Čović-Izetbegović? Čini se, barem po odgovorima na naš upit koji smo dobili, da je posrijedi "pilatovsko pranje ruku" jer skoro svi upućuju na traženje pojašnjenja od stranaka potpisnica - SDA i HDZ-a.

Tako iz Izaslanstva EU u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH, Johanna Sattlera, u odgovoru za Dnevni list, ističu da je Europska unija pozdravila politički sporazum o održavanju lokalnih izbora u Mostaru na koje se predugo čekalo".

"Također smo apelirali na što skorije usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH. Mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU navodi da Ustav BiH sadrži odredbe zasnovane na etničkoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Potrebne su značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa sudskom praksom uspostavljenom presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Za pojašnjenja u vezi detalja iz potpisanog sporazuma, uputili bismo vas na njegove potpisnike", komentar je iz Sattlerovog ureda za komunikacije.

Iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH, za Dnevni list, također zaključuju da je građanima Mostara predugo bilo uskraćeno pravo glasanja na izborima.

"I mi pozdravljamo dogovore koji će omogućiti održavanje izbora u Mostaru. Što se tiče pitanja vezanih za detalje bilo kojeg pojedinačnog sporazuma, naša je preporuka da kontaktirate političke stranke ili potpisnike istih", savjetuje se u kratkom odgovoru za Dnvni list iz veleposlanstva SAD-a u BiH.

Veleposlanik Field: 'Fokus je bio Mostar'

Iz Misije OSCE-a u BiH za Dnevni list poslan je nešto konkretniji odgovor šefice Misije Kathleen Kavalec: "U ovom pogledu, Misija OSCE-a u BiH i dalje se vodi Ustavom BiH i odlukama Ustavnog suda. Misija nema nikakvu drugu interpretaciju ovih pojmova osim onih koji su definirani u Ustavu BiH".

Iako štur, možda je odgovor britanskog veleposlanika Matthew Fielda bio i najkonkretniji. 

"Kao što sam rekao odmah nakon potpisivanja, naš fokus je bio na rješavanju problema neodržavanja izbora s kojim se građani Mostara suočavaju 12 godina, te ponovnog uspostavljanja odgovornosti i transparentnosti. Nadam se da će ovaj sporazum vratiti ovo pitanje u instituciju kojoj pripada, u Parlamentarnu skupštinu BiH. Objašnjenja u svezi samog sporazuma treba zatražiti od njegovih potpisnika", njegov je komentar za Dnevni list.

Na koncu, iz OHR-a već tradicionalan odgovor koji je interpretirao glasnogovornik OHR-a Mario Brkić: "Za bilo kakva pojašnjenja u vezi sa političkim sporazumom, preporučujemo da kontaktirate potpisnike istog".

Merdžo: Legitimno predstavljanje je temelj suvremene demokracije

Odgovor iz SDA i njihovu interpretaciju pojma 'legitimno predstavljanje', unatoč postavljenom upitu, nažalost nismo dobili. No, Josip Merdžo, glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora, ističe da termin "legitimno predstavljanje" nije neki "svojevrsno novi izraz", nego da isti predstavlja temelj suvremene parlamentarne demokracije.

"Suvremena civilizacija ne poznaje bolji mehanizam iskazivanja demokratske volje zajednice koju predstavlja. Pod pojmom zajednice u najširem smislu se smatraju, građani, narodi, razne političke grupacije, ideološki i socijalno definirane skupine itd. Dakle, najučinkovitiji demokratski model upravljanja državom u povijesti ljudskog roda je parlamentarna demokracija, a njen temelj je legitimno predstavljanje", naglašava glavni tajnik HNS-a.

On nadalje kaže da i na izborima u BiH građani biraju svoje predstavnike u zastupnička tijela te da ti predstavnici "legitimno i demokratski predstavljaju" one političke subjekte kojima su birači ukazali povjerenje, a pritom podsjeća da je način "tranzicije" volje birača u zastupničke mandate reguliran je Izbornim zakonom BiH, a u nekim slučajevima je to čak definirano i pojedinim ustavnim odredbama.

"S obzirom da Bosnu i Hercegovinu po Ustavu tvore konstitutivni narodi (97% prema posljednjem popisu) i oni koji se ne izjašnjavaju pripadnicima konstitutivnih naroda (nacionalne manjine i ostali), parlamentarni sustav je uređen kroz dvodomne parlamente na entitetskoj i državnoj razini. Dakle, pored zastupničkih (građanskih) domova postoje i Domovi naroda (Vijeće naroda u RS) čija je ustavna uloga da predstavljaju i štite prava konstitutivnih naroda. Ustavni sud BiH je u svojoj odluci U-23/14 (predmet 'Ljubić') konstatirao kako pojedine odredbe Izbornog zakon BiH, u dijelu koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, nisu u skladu s Ustavom BiH. Ustav FBiH predviđa proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u klubovima Doma naroda FBiH, u ovisnosti o njihovom broju u pojednim županijama. Poništene odredbe Izbornog zakona su predviđale nesrazmjernu zastupljenost pojedinih naroda u klubovima Doma naroda FBiH što je, uz druge diskriminacijske odredbe, dovodilo do formiranja izvršne vlasti u FBiH (tzv. 'Alijansa' i 'Platforma') koja nije imala legitimitet predstavljanja Hrvata kao konstitutivnog naroda. Sve dvojbe oko definiranja legitimnog predstavljanja otklonio je Ustavni sud BiH u odluci U-23/14", iscrpno je pojasnio glavni tajnik HNS-a.

"Očito je da bošnjačka politička javnost izbjegava spominjanje legitimnog predstavljanja"

On podsjeća i da se Ustavni sud Bih poziva na stav Venecijanske komisije koja "ističe da se u načinu izbora delegata u Dom naroda koriste kantoni i njihovi delegati, a njegova primarna svrha nije da predstavlja kantone nego konstitutivne

narode i ostale, te da ostvaruje drugu vrstu ravnopravnosti, tj. „kolektivnu ravnopravnost“ tri konstitutivna naroda uz određenu zastupljenost Ostalih'.

"Očito je kako bošnjačka politička i medijska javnost izbjegava spominjanje legitimnog predstavljanja, odnosno pokušava mu dati neutemeljene političke kvalifikacije gubeći iz vida da je legitimno predstavljanje svoju najveću potvrdu dobilo izborom Željka Komšića kao "predstavnika onih koje predstavlja i čije interese zastupa", tj. kao bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Dakle, legitimno predstavljanje (na svim administrativno-političkim razinama) je temeljni demokratski i civilizacijski princip, a u slučaju BiH to je i temelj njenog opstanka uz konstitutivnost naroda kao "natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH.“, zaključuje glavni tajnik HNS-a, Josip Merdžo.

Što je presudio Ustavni sud

Merdžo podsjeća na točku 47. gdje...Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. "U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje", zaključuje glavni tajnik HNS-a te podsjeća i na točku 49. iste presude.

U istoj Ustavni sud ponovo podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. On potom navodi da iz Ustava BiH slijedi da je Ustav BiH kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima BiH čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a da se pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.

Međutim, kako ističe Merdžo, iz navedene alineje Preambule Ustava BiH slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je „podvukao“ poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda.

On, nadalje navodi i članak 51. u presudi Ustavnog suda, u kojoj stoji da ...Iz prethodne analize slijedi da pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Na koncu spominje i članak 52 gdje stoji da Ustavni sud uočava da članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona ... daju mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo tog kantona.

Dakle, tog delegata na neposrednim izborima izabrali su pripadnici drugog konstitutivnog naroda i u tom zakonodavnom tijelu također su ga izabrali pripadnici drugog konstitutivnog naroda. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj ranijoj praksi već iznio stajalište da nije pitanje ustavnosti neodgovarajuća implementacija određenih zakonskih rješenja ako su ta rješenja, sama po sebi, u skladu sa Ustavom. U takvim situacijama, u slučaju zlouporabe u implementaciji zakonskih odredbi postoje drugi odgovarajući mehanizmi zaštite. Međutim, u konkretnom slučaju se ne radi o takvoj situaciji, već o situaciji da su navedene odredbe, same po sebi, u njihovoj implementaciji suprotne Ustavu BiH.

Naime, ako se ima u vidu da ove odredbe daju mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo tog kantona na neposrednim izborima, a da je nakon toga ne biraju pripadnici tog konstitutivnog naroda u Dom naroda, više je nego očito da navedene odredbe omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu kantona legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda, odnosno jedan takav delegat ima isti „kapacitet“ u Domu naroda kao i bilo koji drugi delegat kojeg su izabrali pripadnici, odnosno delegati samo iz tog konstitutivnog naroda.

Dakle, očito je da navedene odredbe impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa.   

Ustavni sud nalazi da je navedeno suprotno načelu konstitutivnosti, odnosno jednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, konkretno članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.