U pojačani angažman Berlina u BiH se ne uklapa odluka kancelara Olafa Scholza da, tijekom prvog posjete zemljama Zapadnog Balkana, ne posjeti Sarajevo. Odluka je pogrešna i šalje krivi signal, stoji u komentaru novinarke Deutsche Welle (DW) Zorice Ilić koja podsjeća da je i dugogodišnja kancelarka te zemlje Angela Merkel u jesen 2021. boravila u oproštajnom posjetu zemljama regije ali je i ona, pak, Sarajevo zaobišla u širokom luku.

“Istina je, doduše, da je Merkel bila među najvećim zagovornicima Berlinskog procesa, istina je također da je upravo ona na mjesto visokog predstavnika u BiH poslala svog bivšeg ministra Christiana Schmidta, ali je istina i da je tijekom dugih 16 godina provedenih na mjestu šefice njemačke vlade u zvaničnom posjetu BiH boravila samo jednom“, stoji u analizi spomenute novinarke koja dodaje da je upravo imenovanje Schmidta na dužnost visokog predstavnika bio znak pojačanog angažmana Njemačke u BiH, a sukladno tome su i očekivanja od njega velika. Još veći znak, a time i još veće nade, uslijedile su koncem prošle godine, nakon stupanja na dužnost nove njemačke Vlade. No, po svemu sudeći, to bi manje-više ostao spori, više deklarativni, no efikasni angažman, da nije bilo 24. veljače ove godine.

“Tek su ruske postrojbe u Ukrajini podsjetile Berlin i ostale prijestolnice u EU na jedan drugi krvavi rat koji je, kakva ironija, počeo prije čitavih 30 godina, rat u BiH, koji se istinski nikada nije završio, već se pretvorio u opasni, zamrznuti konflikt. Odjednom su se i u Berlinu i u ostatku Unije sjetili, iako im BiH, kao ni Zapadni Balkan nisu istinski važni, da su ipak toliko važni da ih ne bi tek tako prepustili ruskoj sferi utjecaja. Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock je dva tjedna nakon početka ruske invazije posjetila zemlje Zapadnog Balkana, a njena prva, ujedno i najkompleksnija stanica, bilo je Sarajevo. Uslijedio je posjet ministrice obrane Christine Lambrecht, koja je, također, najprije otišla u Sarajevo“, navodi novinarka njemačkog medija.

BiH uzrok nesuglasicama u redovima njemačkog SPD-a

Nadalje se komentira kako je, paralelno s tim, vladajuća "semafor-koalicija" (SPD, Liberali i Zeleni) u parlamentarnu proceduru u Bundestag uputila rezoluciju o BiH koja je izazvala brojne reakcije, što u samoj BiH, što u dobro pozicioniranom zapadnom bh. susjedu - Hrvatskoj, a pokazala i nesuglasice u redovima njemačkog SPD-a. Tako su dva zastupnika Bundestaga, Nijemci balkanskog podrijetla i imena, u medijima predstavljeni kao simbol međusobno suprotstavljenih koncepata ustroja BiH.

I dok se zastupnik SPD-a Adis Ahmetović, među ostalim, založio za ukidanje legitimnog predstavljanja u BiH i za to da lider SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović u rezoluciji budu navedeni kao glavni krivci za opstrukciju zemlje, njegov stranački kolega Josip Juratović zagovarao je da, uz spomenuti dvojac, u rezoluciji bude spomenut i Bakir Izetbegović, lider SDA.

“Kako sada stvari stoje, prevagnuo je prvobitni prijedlog: rezolucija je upućena u proceduru bez izmjena koje je Josipović tražio. Diplomatski izvori iz Berlina očekuju da će takva i biti usvojena, te je označavaju kao izuzetno značajan dokument o budućnosti BiH. Bude li rezolucija usvojena, biti će to jasan signal iz Berlina, baš kao što je jasan signal i odluka visokog predstavnika Schmidta o nametanju odluke o financiranju općih izbora u BiH“, smatra Ilić .

Zaobilazak Sarajeva

Nadalje se ocjenjuje da se, u tom svjetlu, u pojačani angažman Berlina, u najmanju ruku na simboličnoj razini, ne uklapa odluka kancelara Scholza da tijekom svog prvog posjeta zemljama Zapadnog Balkana ne posjeti BiH.

“Ako je Scholzova kalkulacija da treba izbjeći posjet prije Općih izbora, onda je ona suštinski pogrešna jer BiH za njemačkog kancelara neće nakon izbora u listopadu biti ništa manje minsko polje no što je sada. Stoga bi, sedam godina nakon što je bivša šefica njemačke vlade Merkel boravila u posjetu BiH, bilo krajnje vrijeme da Sarajevo ugosti njemačkog kancelara, a on time pošalje i vrlo jasnu poruku u prilog opredijeljenosti istinskog rješavanja bh. problema. Ako ne zbog BiH, onda zbog stanja u vlastitoj kući. Inače niko u Berlinu neće imati pravo negodovati kada na Baščaršiji ponovno budu mahali gostu koji rado dolazi, Erdoganu, u Banja Luci, što je za Berlin u ovom trenutku daleko opasnije, ruskim zastavama, a kancelar i u slučaju BiH bude slušao: "Führung, Herr Scholz!" ("Preuzmite vodstvo, gospodine Scholz!"). Samo da za vodstvo tada ne bude prekasno“, zaključuje se u analizi.

Sholz od Srbije tražio uvođenje sankcija Rusiji

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istaknuo je da je njemački kancelar Olaf Sholz u petak u Beogradu zatražio od Srbije da se priključi sankcijama protiv Rusije, odnosno da "podrži restriktivne mjere koje je EU donela protiv Ruske Federacije".

Vučić je, poslije sastanka sa Sholzom, na zajedničkoj konferenciji za novinare, prenio da je nemački kancelar to tražio "decidirano i jasno", prenosi Beta.

"Svi moraju znati da sadašnji paket sankcija neće tek nestati jer su one uvjet da Rusija prihvati da neće moći diktirati, već pregovarati o miru s Ukrajinom i dogovoriti sporazum o zaštiti ukrajinskog integriteta. Rekli smo da to očekujemo i od zemalja koje žele pridužiti EU", naglasio je Sholz.

"Ja sam govorio o našoj poziciji i specifičnosti situacije kada je riječ o Kosovu, energetici i tradicionalnim odnosima s Ruskom Federacijom", rekao je Vučić.

On je zahvalio je Sholzu na posjeti Srbije, te naglasio da je veoma važno sve što je njemački kancelar rekao u Beogradu.

Rekao da je s njemačkim kancelarom razgovorao i o europskim integracijama Srbije, te ocijenio da je on donio novu nadu za sve na Zapadnom Balkanu.

Također je prenio kako je sugovornik istaknuo da Srbija mora mnogo brže napredovat po pitanju vladavine prava, demokratizacije društva i ostvarivanju ljudskih prava i sloboda i, kako je naveo, svega drugog.

Naglasio je da će Srbija na europskom putu morati da se sama mijenja ali da će, na tom putu, imati u Nemačkoj i saveznika i partnera.