KANDIDAT ILI NE? Ovaj tjedan odluka iz EU-a za BiH
Piše: V.S.Herceg
Slovenski diplomati na jučerašnjem sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Luxembourgu, predstavili su inicijativu-plan za dodjelu statusa države kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u EU.
Kako izvješćuju slovenski mediji, BiH bi tako, prema slovenskom prijedlogu, dobila status kandidata za članstvo na summitu EU-a u četvrtak ili petak u Bruxellesu.
Ovim se Slovenija pridružila susjednoj Hrvatskoj u otvorenom, a sada i konkretnom, zalaganju za kandidatski status BiH. Međutim, kakav će biti konačan rezultat - treba sačekati ovotjedni summit EU-a.
Slovenski premijer za kandidaturu BiH
-Prilikom dodjele statusa kandidata Ukrajini Europska unija ne smije zaboraviti proširenje na zapadni Balkan, a posebice BiH. Moramo učiniti sve da politika proširenja bude vjerodostojna, što znači da ne smijemo zaboraviti proširenje na zapadni Balkan. S obzirom na to da bi i sam proces proširenja mogao biti upitan, podržavamo sve napore EU-a za početak pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ukidanje viza za Kosovo i dodjelu statusa kandidata BiH, kazala je jučer za medije ministrica vanjskih poslova i bivša slovenska eurozastupnica Tanja Fajon.
Podsjetimo da je slovenski premijer Robert Golob već prije izjavio da će na summitu EU-a predložiti da se status kandidatkinje za članstvo u EU dodijeli i BiH.
Naime, nakon dvodnevnog “posjeta upoznavanja” s institucijama u Bruxellesu, tijekom kojega je razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, a onda i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom MIchelom, novi slovenski premijer u izjavi za medije kazao je da će Slovenija predložiti da i BiH dobije status kandidata, te pozdravio pozitivno mišljenje Komisije u pogledu statusa Ukrajine i njezine europske perspektive.
-Što se tiče prijedloga da uz Ukrajinu i Moldaviju status kandidatkinje dobije i BiH realnost je takva da to može spriječiti i jedna jedina članica, no nadam se da će pobijediti razum. premda je u prošlosti dolazilo do zloporabe prava veta koje su pojedine članice koristile kao instrument pritiska za vlastite interese koji nemaju nikakve veze s europskim vrijednostima, rekao je Golob.
Potvrdio je da je upoznat sa sadržajem pisma koje je u smislu potpore kandidaturi BiH za članstvu u EU-u Charlesu MIchelu uputio predsjednik Slovenije Borut Pahor. Naime, u pismu se Pahor također zauzeo za dodjelu statusa kandidatkinje BiH bez posebnih uvjeta, ustvrdivši da bi to "u BiH ojačalo proeuropske snage i ubrzalo dinamiku prilagođavanja te države europskim normama", pri tom upozorivši da BiH nakon pozitivnih odluka o Ukrajini i Moldaviji ostane izvan fokusa EU-a.
S Pahorovom ocjenom da BiH zbog posebne situacije zaslužuje da postane kandidat za članstvo bez uvjeta, odnosno prije predviđenih tehničkih postupaka složio se i premijer Robert Golob, istaknuvši i važnost brže procesa integriranja svih država zapadnog Balkana.
-Vjerujemo da zapadni Balkan zaslužuje posebni tretman kao Ukrajina, Moldavija i Gruzija, a posebno one države koje su bile u ratu, a same nisu odgovorne za to što ne mogu ispuniti tehničke uvjete, kazao je prošli tjedan u Bruxellesu slovenski premijer.
Što je slovenski prijedlog?
Prema slovenskom prijedlogu, a koji se značajno 'oslanja' na sporazum koji su 12. lipnja u Beuxellesu podržali predstavnici i dužnosnici iz 12 političkih stranaka iz BiH, pod imenom ‘Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu‘, BiH bi trebala usvojiti Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakon o sudovima, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o javnim nabavkama. sprječavanja sukoba interesa i javnim nabavkama.
Ovime bi se otvorili pristupni pregovori o poglavljima 23. (Pravosuđe i osnovna prava) i 24. (Pravda, sloboda i sigurnost), a ostala poglavlja otvorila bi se nakon što BiH završi promjenz Izbornog zakona.
No, iako je Slovenija u interesu BiH uradila nevjerojatan korak, zbog dosadašnje 'prakse' pitanje je hoće li se bh političari pridržavati potpisanog. Naime, podsjetimo da su tzv. 'briselski dogovor' na sastanku s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, podržali (Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, i član Predsjedništva BiH), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva BiH), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva BiH), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US)). Iak su nazočili sastanku, suzdržani su bili suzdržani su bili predsjednik PDP-a Branislav Borenović i DNS-a Nenad Nešić.
Iako je doputovao u Bruxelles, sastanku nije nazočio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji se oglasio putem službenog twittera ocijenivši da sastanak “nema smisla”, i kako bi to bilo “politički naivno”. Nedolaskom iz privatnih razloga ispričao se predsjednik SBB Fahrudin Radončić i predsjednik SDS Mirko Šarović. Naknadno je Čović izvijestio kako bi podržao dogovor uz "male izmjene", no do danas nema odgovora na ovu zakašnjelu reakciju.
O kandidaturi BiH piše nizozemski 'Trouw'
Ali, Slovenija nije jedina koja smatra da se prema BiH "nepošteno igralo". Takav stav ima i nizozemski premijer Mark Rutte, na čiju izjavu se poziva novinarka Romana Abels u nizozemskom listu 'Trouw' u kojem jučer vrlo kritički piše o odnosu EU-a prema proširenju na zapadni Balkan, posebice o odnosu prema BiH.
-Zemlja nije dobila pozitivne ocjene iz Bruxellesa za aspekte kao što su demokratizacija, funkcioniranje države, vladavina prava i ljudska prava. Od tada, BiH je zbrkana. Ponekad postoji napredak u jednom području, ali iz Bruxellesa navode da to još uvijek nije dovoljno. Zbog toga i ne čudi što su svi bili iznervirani kada su vidjeli da Ukrajina tako brzo juri prema članstvu u EU. Dok je BiH trebalo tri godine da uopće čuje mišljenje Bruxellesa o mogućoj kandidaturi, Ukrajina i Moldavija dobile su puno brže. Europska komisija obećala je zemljama da će u lipnju donijeti odluku o tome mogu li postati kandidati za članstvo u EU. Tu se ne radi o godinama, već o mjesecima nakon što su tražili da se pridruže EU. To nije baš pošteno, tako je rekao i nizozemski premijer Mark Rutte, piše novinarka 'Trouw-a' Romana Abels, osvrćući se na mišljenje nizozemskog premijera.
Abels piše kako EK ne može dodijeliti status kandidatkinje samo Ukrajini, nego i Moldaviji, ali i "ubaciti nesavršenu BiH".
-Onda bi bilo pošteno ubaciti, primjera radi, nesavršenu BiH u grupu zemalja kandidata kao i Gruziju. Pritisak da se pronađe rješenje je veliki. Ukrajini je obećano da će čuti odluku u lipnju, a izuzev Nizozemske postoji još zemalja koje razmišljaju kako bi bilo nepravedno dati Ukrajini kandidaturu dok druge zemlje ulažu puno više truda, a još nisu dobile taj status, piše 'Trouw'.