Prijedlog Europske komisije da BiH bude dodijeljen status kandidata za članstvo u EU nagrada je za nerad, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao Deutsche Welle (DW) . Odluka je, kako se ocjenjuje, politička i takvu je treba prihvatiti. Rusija negoduje.

 “Malo sam optimističniji od mojih sugovornika i mislim da se status kandidata može dodijeliti u roku od godinu dana po potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)”, podsjeća DW na riječi Harisa Silajdžića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, dok je drugi član, Nebojša Radmanović zračio još većim optimizmom: “U BiH treba odmah nakon potpisivanja SSP-a učiniti sve kako bismo za manje od godinu dana mogli istaknuti kandidaturu, a hoće li tako biti, vidjet ćemo”.

Navedeni je razgovor vođen u Bruxellesu početkom 2008., gdje je tadašnji povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn okupio članove Predsjedništva BiH, Nebojšu Radmanovića, Harisa Silajdžića, te tadašnjeg predsjedatelja Vijeća ministara BiH Nikolu Špirića, koji je samo nekoliko mjeseci kasnije, na istom mjestu u ime BiH, potpisao SSP.

Umjesto jedne, 14 godina

Umjesto jedne godine od potpisivanja SPP-a te očekivanja koja su i tada bila gotovo nemoguća misija, BiH je 14 godina kasnije dobila preporuku za status kandidata i to uvjetno. Iako se više ne traži 14 prioriteta iz oblasti politike, ekonomije, demokraxije, ljudskih prava, sada je potrebno tek osam.

“Radi se o političkoj odluci i kao takvu je treba prihvatiti”, jasan je bivši veleposlanik BiH pri europskim institucijama u Bruxellesu Osman Topčagić, koji pozdravlja preporuku Europske komisije. “Ovo za BiH sigurno nije priznanje onog što je do sada urađeno. Jer, predstavljen Izvješće o napretku BiH vrlo je kritično i u njemu se navodi da je vrlo malo urađeno, ako je uopće nešto i urađeno, na ispunjavaju uvjeta na evropskom putu”, kaže Topčagić.

Uvjetovana očekivanja

Stručnjak za međunarodne odnose iz Banja Luke Miloš Šolaja smatra da je Europska komisija “uvjetovala samu sebe dodjelom statusa kandidata Ukrajini, koja nije ni na početku puta kojeg je BiH prošla. I on drži da je odluka politička. “To neće značiti ništa posebno dobro za BiH, jer će se politički akteri opustiti sada u cijelom ovom procesu ka EU, znajući da i raniji uvjeti više ne važe”, obrazlaže Šolaja i ističe da ni društvo u BiH nije spremno odgovoriti standardima EU u pogledu usklađivanja sa zemljama članicama Unije. “No, ako to bude način da se stimulira procese u BiH, možda bude i pozitivno”, zaključuje Šolaja.

Cijeli proces proširenja EU-a uvijek je i bio politički proces

Politički analitičar iz Sarajeva Srećko Latal ukazuje da je cijeli proces proširenja EU uvijek bio politički proces. Nažalost, kaže on, odsustvo utjecaja EU-a na Balkanu, koji je očit posljednjih desetak godina, omogućio je ostalim akterima dublje ući na ovaj prostor, uključujući i Rusiju. “Plašim se da će ti strani utjecaji, imajući u vidu sve veće podjele i unutar i između balkanskih zemalja, dalje potpirivati tenzije sve dok EU ne nađe način konkretizirati i oživjeti tu ideju o europskom proširenju na Balkan”, smatra Latal.

Krajnji cilj -  Europa bez granica

Visoki predstavnik Christian Schmidt je, podsjeća DW, pozdravio odluku Europske komisije. “Preporuka EK-a još jednom potvrđuje opredijeljenost EU-a za integracijsku perspektivu Zapadnog Balkana, a posebno BiH, koja već ima rezervirano mjesto u velikoj europskoj obitelji”, rekao je Schmidt i naglasio da je ta poruka važna napose sada kada je na sceni kršenje međunarodnog prava, a suverenitet i teritorijalni integritet neovisnih država se dovodi u pitanje ili ih se ugrožava. “Na liderima i institucijama BiH ostaje odgovornost uraditi svoj dio posla”, naveo je Schmidt uz poruku da je krajnji cilj da mlađi naraštaji žive u Europi bez granica.