Danas je održan jednosatni štrajk upozorenja državnih službenika i namještenika pravosuđa Hercegovačko-neretvanske županije zbog, kako su naveli, loše materijalne situacije zaposlenika u svim pravosudnim institucijama u kojima Sindikat ima članove. 

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH je već prije nekoliko godina uočilo važnost kvalitetnog administrativno tehničkog osoblja u sudovima i tužiteljstvima u BiH. Razlozi su izuzetno odgovorne i zahtjevne dužnosti, radne obveze i zadaci administrativno tehničkog osoblja u pravosudnim institucijama za potrebe nositelja pravosudnih funkcija i Suda u cjelini, a koje su s digitalizacijom ostalih službi u Sudu postale i postaju sve složenije, naveli su iz sindikata.

Povećanje 20 posto

Nažalost, evidentan je trend odlaska zaposlenika, posebno mlađeg administrativno tehničkog osoblja koji prelaze u druge organe državne službe i privatni sektor, a isključivi razlog je iznos plaće i naknada propisana za administrativno tehničko osoblje u HNŽ-u kao i stimulativni dio za rad koji se isplaćuje posebno u privatnom sektoru, a koji je de facto nepostojeći u propisima u ovoj županiji, ističu iz sindikata.

Naveli su i kako su državni službenici i namještenici pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u ostvarivanju radničkih prava dobili nedvojbenu podršku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH koji su prepoznali svu problematiku i izazove koje zaposlenici svakodnevno imaju.

Prema riječima predsjednice Sindikata državnih službenika i namještenika Mije Ćorić, plaća državnog namještenika u sudovima HNŽ-a iznosi 1.071 marku, dok je prosječna plaća u Federaciji BiH 1.380 maraka.

- Sasvim je jasno da naše plaće nisu dovoljne za pristojan život. Bez namjere da preuveličavamo našu ulogu, državni službenici i namještenici daju ogromna doprinos pravosudnom sustavu i bez nas nema rada u pravosudnim institucijama. Cijenimo suce i tužitelje, njihovo visoko obrazovanje i rad, ali oni bez nas ne bi mogli obavljati svoj posao, kazala je Ćorić.

Sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa traži povećanje plaće od 20 posto i njeno redovno usklađivanje s rastom potrošačkih cijena.

- Naši zahtjevi nisu megalomanski niti nerealni i uz dobre pregovore i dobru volje Vlade mogu se ispuniti, poručila je Ćorić.

Potpora učiteljima

Osim najave štrajka upozorenja, Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskoj županiji izrazio je punu podršku prosvjetnim djelatnicima osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije, koji su stupili u generalni štrajk.

- Vlada je odugovlačila, razvlačili su pregovore. Nisu nas htjeli primiti na početku nikako. Uslijedio je jedan štrajk upozorenja, pa i jedan prosvjed da bismo tek onda sjeli i da bi nam tek u trećem mjesecu ponudili jednu, neozbiljnu ponudu 2,5 posto povećanja plaće. Očito je od samog starta njihova taktika razvlačenja i odugovlačenja kako bi nam ukrali još koji mjesec i kako bi, eto, time nešto uštedjeli. Došli smo do kraja odugovlačenja i razvlačenja, toga više nema. Sad su ključni tjedni, a ne samo tjedni, nego i dani. Ono što se do sada manipuliralo i što se prekrivalo i što se na razne načine represivnim mjerama htjelo dokinuti, od toga nema ništa. Mislim da je došlo vrijeme da sjednemo i da ozbiljno razgovaramo i da ovo privedemo kraju. Da dogovorimo neko rješenje koje će biti zadovoljavajuće za sve i koje će konačno djecu i nastavnike vratiti u učionice, rekao je Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ.

Na upit kako komentira stav Vlade HNŽ da se nema što pregovarati, Milić je istaknuo naveo kako ako je to njihov stav, ljudi su čvrsti kao beton armirani.

- Što se toga tiče, mi smo spremni štrajkati ako oni nisu spremni sjedati, to je njihov problem. Naš minimalni zahtjev je 15 posto, to smo od početka govorili. Da je bilo u trećem mjesecu 10 posto, najvjerojatnije bi to ljudi prihvatili. Međutim, sada nakon godinu dana maltretiranja i mrcvarenja, nakon velikoga štrajka, hodanja po sudovima i ostalog - ljudi su stava da je 15 posto minimalno i mi od toga ne odustajemo, dodao je. 

Vlada HNŽ je tražila izmjene i dopune Kolektivnog ugovora, a na upit, jesu li ih predložili Milić odgovara: Ma kakav kolektivni ugovor! Ne znam kako bih to nazvao a da ne koristim neke grube riječi, to smo ignorirali.

Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture HNŽ Edina Čomić čestitala je Dan ljudskih prava. 

- Što reći, šesti put smo na ulici, ovaj put s jačom podrškom nego ikada. Podršku dobivamo sa svih strana i svih sindikata iz BiH i iz ostalih županija, iz regije, Hrvatske, Makedonije. Svi su s nama jer shvaćaju da su ovo opravdani zahtjevi koje ne možemo riješiti već dugo vremena. U posljednje vrijeme bilo je toliko dezinformacija i izjava od strane Vlade koja je nekako ujedinila članstvo i zato danas imamo podršku u ovom broju. Nije istina da dolazimo svaki put s novim zahtjevima. Zahtjev je uvijek isti, nego pokušavamo biti na tim pregovorima prevareni sa računanjem postotaka. To ponavljam posljednjih dana, sindikat nije mijenjao zahtjeve, nego je ostao pri svom, a oni pokušavaju uporno ispod 5 posto sakriti 2 posto koje nam nude na koeficijent od prvih sedam, navela je Čomić.

I Renata Pehar iz Neovisnog sindikata Dječji vrtići Mostar i Sindikata ustanove Dječjih vrtića Mostar izrazila je suosjećanje i podršku nastavnicima i profesorima u štrajku. 

- Kao sindikat koji zastupa odgojitelje i sve zastupnike u ustanovi Dječji vrtići Mostar, svjesni smo kako obrazovni sustav mora biti prioritet u svakom društvu. Bolji uvjeti rada za nastavnike, profesore i odgajatelje znače kvalitetnije obrazovanje i odgoj za našu djecu, što je i cilj kojem svi težimo. Podržavamo zahtjeve prosvjetnih djelatnika, jer razumijemo izazove s kojima se susreću i svakodnevno suočavaju. Njihova borba za bolje uvjete je borba za unaprijeđenje cjelokupnog obrazovnog sustava u našoj županiji. Smatramo da su dostojanstvene plaće te primjereni radni uvjeti temeljni preduvjeti za kvalitetniji rad svakog odgojno obrazovnog radnika. Pozivamo nadležne vlasti na dijalog i razumijevanje te na što brže pronalaženje rješenja koje će osigurati stabilnost obrazovnog sustava. Naša djeca zaslužuju najbolje, a to počinje podrškom onima koji se svakodnevno trude odgajati i obrazovati nove generacije, rekla je Pehar.

U pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanske županije zaposleno je oko 200 državnih službenika i namještenika od kojih su 60 posto članovi Sindikata. 

Predsjednica Vlade Marija Buhač u ponedjeljak je najavila da će do kraja tjedna održati sastanak s predstavnicima Sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa, pa nam je i jučer u Vladi rečeno da će se oglasiti tek nakon predstojećeg sastanka. Što se tiče štrajka prosvjetara, s obzirom da svakodnevno padaju obostrano teške riječi i optužbe ne bi trebalo iznenaditi koliko nastavak uopće ne počne prije zimskog raspusta. To znači da bi se djeca, ukoliko dođe do nekog dogovora između Vlade i sindikata, u školske klupe mogla vratiti tek početkom drugog polugodišta.

Tko će odgovarati za probleme koje će djeca, a pogotovo izlazni razredi, imati zbog neodgovornosti vlasti i prosvjetara? Posve sigurno, nakon toliko duge stanke, nastavnici se neće prilagoditi djeci, niti će uzeti u obzir da je ova situacija izazvala najveći udarac upravo njima. A vladajuće to ionako nikad nije zanimalo.  

S. Ž.