U najvećem budžetu do sada u Federaciji BiH ove godine je izdvojeno 70 miliona maraka (oko 35 miliona eura) za Fond solidarnosti, preko kojeg se nabavljaju lijekovi za najteže oboljele pacijente u ovom bh. entitetu, piše Slobodna Evropa.

No, njihove potrebe su mnogo veće. U finansijskom planu Zavoda Zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u okviru kojeg djeluje Fond solidarnosti, navedeno je kako je za nabavku citotatstika potrebno 106 miliona maraka, odnosno 51,5 milion eura.

Iako su iz Zavoda kazali da tih 106 miliona maraka nije dovoljno za liječenje pacijenata koji boluju od malignih bolesti, ipak taj plan je Parlament FBiH usvojio.

Među onkološkim pacijentima je i Eldina Zolj Balenović koja je 2021. godine operisala karcinom dojke i svaki dan prima hormonalnu terapiju amoksifin, koja joj je izazvala, kako je rekla, i promjene na materici i jajnicima, zbog čega je operisana.

Naglašava da njene terapije trenutno ima, ali da nedostaje drugih lijekova koji se daju za karcinom dojke, ali i ostale vrste karcinoma.

"Moja kolegica svaki mjesec mora da daje sedam i po hiljada maraka za svoju terpaiju, ona boluje od karcinoma jajnika i kada joj je tek karcionom indiciran, taj lijek je bio na listi lijekova. Međutim već godinu i po dana, ona sama taj lijek kupuje i taj novac ne može refundirati", kaže Eldina za RSE.

Zbog nedostatka novca formirane su "liste čekanja", na kojoj se u Federaciji BiH trenutno 1.312 onkoloških pacijenata koji čekaju na lijek.

Za zatvaranje "liste čekanja" potrebno je oko 200 miliona maraka (102 miliona eura).

Bosna i Hercegovina nema registar o broju oboljelih od raka.

Zdravstveni sistem nije jedinstven na nivou države, nego su nadležnosti rascjepkane na dva entiteta, odnosno deset kantona i Brčko Distrikt.

Neki lijekovi koštaju i preko 200 hiljada maraka
Zlatan Planinčić iz Udruženja oboljelih od multiplamijeloma u BiH za RSE kaže kako je za oboljele od ove zloćudne bolesti raka krvi, mjesečna terapija 300 eura, te da su im trenutno u BiH na raspolaganju samo dva lijeka.

"Kad se bolest vrati, potrebno je više lijekova, a u ovoj državi njih nema, moraju se kupovati lijekovi koji na godišnjem nivou iznose preko 200 hiljada maraka (100 hiljada eura), ko to može sebi priuštiti", kaže Planinčćić za RSE.

Dodaje da je osim hiljadu i po pacijenata, koliko je na listama čekanja, još toliko koji ne mogu doći na listu, jer, kako ističe, Federacija nema zakona o rijetkim bolestima, niti strategije i programa za rijetke bolesti.

"Ja ne znam jesmo li u ovih šest godina primijenili jedan ili dva inovativna lijeka. Ovdje su onkološki pacijenti osuđeni na smrt, sistema u ovoj državi nema, moraju se oboljeli snalaziti i kupovati lijekove u inostranstvu ali ljudi nemaju sredstava", kaže Planinčić za RSE.

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini oko šest do osam posto stanovništva boluje od neke rijetke bolesti.

Istovremeno, Alma Serdarević, članica Upravnog odbora inicijative "Glasaj za život" koja okuplja oko 5.000 oboljelih od najtežih bolesti u Federaciji BiH za RSE kaže da "u svijetu postoji jako puno terapija, a u ovom entitetu 12 ili 13".

"I to je nedopustivo, mi smo razočarani. Onkološki pacijenti neki i ne dočekaju svoju terapiju, neki čekaju i po godinu, pa i dvije, i ako dočekaju taj lijek više nije učinkovit, jer bolest je uhvatila maha i to je najveći problem", kaže Serdarević.

Osim što liste lijekova nisu revidirane, od 2019. do danas, nije odobren ni registrovan na tržištu nijedan lijek za onkološke pacijente.

Pametni lijekovi se odboravaju na 'kapaljku'
Na listi citostatika Klinike za onkologiju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu ima 89 citostatika i trenutno nedostaju tri, navedeno je na službenoj stranici ove zdravstvene ustanove.

Amina Jalovčić Suljević, onkolog na Klinici za onkologiju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu, za Radio Slobodna Evropa kaže da ima dvije liste lijekova. Jedna na kojoj se nalazi "pametni i skupi lijekovi" i druga na kojoj se nalaze “osnovni citostatici”.

"Kod nas je npr. jedne hormonalne terapije koja je bila bitna za liječenje žena sa karcinomom dojke znalo da nedostaje i po nekoliko mjeseci", kaže Jalovčić Suljević.

Dodaje i da su od 2019. godine do 2022. u Evropskoj uniji registrovana 164 nova lijeka koja u određenim fazama mogu dovesti do izliječenja.

Od tih 164 oko 14 takvih je na raspolaganju u Federaciji BiH.

"Ti lijekovi se u Federaciji odobravaju na kapaljku", dodaje Jalovčić Suljević, te naglašava kako na Klinici za onkologiju u toku jednog dana zna doći i preko 200 pacijenata.

Onkolog Jalovčić Suljević naglašava i da lista lijekova nije revidirana od 2019. godine, te da reviziju dva puta godišnje treba da radi Federalno ministarstvo zdravstva.

"Vi melanom kože možete prijaviti za imunoterapiju i taj pacijent može imati šansu kod Federalnog fonda, ali ako je u pitanju melanom oka ili ginekološki melanom koji su rjeđi, ali ih ima, pacijent se ne može naći ni na toj listi čekanja. Taj isti lijek je npr. indiciran kod karcinoma dojke. Ginekološki karcinomi ne mogu se naći ni na listi čekanja, jer nije revidirana lista lijekova, i taj lijek je recimo samo dostupan u ograničenim količinama za karacinom pluća ili tumore kože", dodaje Jalovčić Suljević.

Doktorica sa KCUS-a kaže i da u zemljama regije ne postoje liste čekanja za onkološke pacijente.

Iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH u odgovoru za RSE su naveli da su 2023. i 2024. godine izvršene "određene dopune na listi lijekova Federalnog fonda solidarnosti, a one se odnose na uvođenje lijekova za cističnu fibrozu i spinalnu mišićnu atrofiju".

Trenutno se na listi nalazi ukupno 175 lijekova od kojih je 80 citostatika.

"Federalno ministarstvo zdravstva pokrenulo je aktivnosti na izradi nove Liste lijekova federalnog fonda solidarnosti", navode u odgovoru za RSE.

Prihodi zavoda, prema usvjenom financijskom planu, su 332 miliona maraka (151 miliona eura), od čega 250 miliona(128 miliona eura) dolazi iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje svih radnika.

Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH citostatike nabavlja novcem koji se izdvaja u Fond solidarnosti ovog entiteta.

Fond se finansira iz doprinosa zdravstvenog osiguranja kojeg plaćaju zaposlenici u Federaciji. Vlada FBiH je, prema zakonu, dužna da izdvoji iz budžeta isti iznos novca koliko se prikupi od građana.

Međutim, Vlada Federacije BiH već godinama krši Zakon o zdravstvenom osiguranju, jer Fondu solidarnosti već 22 godine uplaćuje manje nego što je propisano zakonom.