Kina bi mogla kupovati i deset puta više zlata nego što službeno prijavljuje, sve su glasnije procjene analitičara, piše Financial Times. Takva dinamika postavlja Kinu u središte aktualnog rekordnog rasta cijene zlata.

Istodobno otvara pitanje koliko je tržište tog plemenitog materijala, ujedno i sigurnog utočišta investitora. Pod utjecajem sve netransparentnijih poteza središnjih banaka.

Iako Narodna banka Kine izvještava o skromnim mjesečnim kupnjama u rasponu od jedne do dvije tone. Procjene Société Générale banke govore o mogućih 250 tona stvarnih kupnji, što bi činilo više od trećine ukupne globalne potražnje centralnih banaka. Analitičari tumače da je riječ o nastavku kineske strategije dedolarizacije. Pri tome kupnje ostaju izvan radara zbog slabije transparentnosti, ali i političke osjetljivosti, prenosi Poslovni.

Trgovci i analitičari pokušavaju zaobići službene statistike koristeći alternativne metode. Poput praćenja narudžbi velikih poluga od 400 unci ili britanskog izvoza zlata u Kinu. Dio stručnjaka procjenjuje da kineske rezerve realno prelaze pet tisuća, dvostruko više od službenih brojki. Dodatnu složenost unosi činjenica da Kina kupuje preko više kanala – državne agencije Safe, suverenog fonda CIC te vojske – od kojih nitko nije obvezan redovno objavljivati podatke.

Globalno, udio zlata u rezervama izvan SAD-a proteklog je desetljeća porastao s 10 na 26 posto. Sve manji dio tih kupnji završava u statistici MMF-a. Dok se prije četiri godine javno prijavljivalo oko 90 posto kupnji, danas ih je vidljiva tek trećina. Razlozi su višestruki: izbjegavanje preuranjenog pomaka cijene, političke posljedice otvorene kupnje u svrhu hedginga protiv dolara, ali i iskustva ranijih negativnih reakcija tržišta.

Međunarodna uloga
Procjene kolike su stvarne kineske kupnje postaju sve teže zbog kombinacije uvoza, domaće proizvodnje i sektora zlata, kao i zbog statusa Kine kao najvećeg svjetskog proizvođača. Neki modeli, poput onog Plenum Researcha, sugeriraju da je razlika između službenih podataka i stvarnosti golema. Za 2023. procjenjuju čak 1351 tonu potencijalnog službenog otkupa.

Uz snažnu kupovinu, Kina gradi i međunarodnu ulogu – pojedine zemlje u razvoju, poput Kambodže, počinju pohranjivati zlato u kineskim trezorima. Ipak, unatoč analitičkim modelima, većina stručnjaka priznaje da je stvarni obujam kineskih kupnji teško dokučiv, piše Financa.