Svaka izmjena Izbornog zakona BiH mora se temeljiti na presudama Europskog suda za ljudska prava i preporukama Venecijanske komisije, poručio je u razgovoru za agenciju Anadolija slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Klemen Grošelj, jedan od 25 europarlamentaraca koji su koncem listopada uputili pismo Uredu visokog predstavnika (OHR), u kojem su pozvali visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Shmidta da povuče svoje odluke koje se tiču izmjena Izbornog zakona BiH budući da drže da su nametnute izmjene protivne svim demokratskim načelima.

Najgori mogući termin

-Odluka je bila donesena na sam dan izbora, što je najgori mogući termin za takvu ili bilo kakvu odluku vezanu za izbore. Mislim da se svaka izmjena Izbornog zakona mora temeljiti na presudama Europskog suda za ljudska prava i preporukama Venecijanske komisije. Ovo što je sad urađeno je odluka za koju se sumnja da je ishod različitih lobiranja i pragmatičnih političkih procjena koje tradicionalno zemlje Balkana tjeraju u slijepu ulicu. Znam da odluka ima podršku SAD-a i Velike Britanije, ali plašim se da će vrijeme pokazati, a procjenjujem, da se to već dešava, da je ona, zapravo, stvari dodatno zakomplicirala, kaže Grošelj i ističe da je pri izmjeni Izbornog zakona najvažnije da u fokusu budu demokratska načela.

-Stvara se dojam da pojedinačna i tzv. kolektivna prava ne idu ruku pod ruku. No, pogledate li primjer Belgije, vidjet ćete da je to moguće. Belgijski proporcionalni sustav je vrlo demokratsko načelo, a nešto sasvim drugo je ono što ja zovem balkanizacija tog načela, dodaje sugovornik Anadolije koji smatra da je Europska komisija preporučila da BiH dobije status kandidata na putu ka EU jer građani BiH to zaslužuju.

-To otvara nove mogućnosti da se razvoj situacije u BiH pomakne ka EU od politike koja forsira načela i ideje koje su dovele do rata u Ukrajini. Budućnost Zapadnog Balkana je u EU, ali ne po modelu Mađarske Viktora Orbana, već modelu najnaprednijih i demokratskih država EU-a, dodaje Grošelj koji je pojasni da to znači ne samo promjene na papiru, već i njihovo ostvarenje u svakodnevnom životu ljudi.

-To će, barem se nadam, omogućiti neke vrlo važne promjene, prije svega po pitanju vladavine prava i rada pravosuđa, što je temelj napretka, kako za BiH, tako i za Zapadni Balkan, pa i za samu EU. Ista načela i mehanizmi koji važe u EU po pitanju vladavine prava trebaju važiti i u zemljama-kandidatkinjama za članstvo, ističe on.

Promjene neminovne

Dodao je da se nada da će mladi političari u BiH učiniti mnogo više za državu u smislu ekonomskog i demokratskog napretka od starih naraštaja političara.

-Nadam se i mislim da će se promjene u smislu vladavine prava odraziti i u politici. Neće se to desiti preko noći, ali polako hoće. Gledajte samo kakve je to promjene postigao Ured javnog tužitelja EU-a. Ako on počne svoje aktivnosti i u zemljama kandidatima, ja procjenjujem da su promjene neminovne, rekao je slovenski zastupnik u EP-u uz procjenu da zemlje regije mogu ojačati međusobnu suradnju, povjerenje i mir uvođenjem zakona i normi koji vrijede u EU, stvarnom i konkretnom primjenom zakona i pravila koji važe unutar Europske unije. (AA)