Mladi izabrani dužnosnici SDP-a BiH sudjeovali su na konferenciji posvećenoj 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije (EK) o BiH, u okviru koje su u panel diskusijama s mladima razgovarali o europskom putu zemlje.

Opća ocjena je da aktualna vlast ne prelazi s mišljenja na djela te da će s takvom vlašću proći još mnogo godina dok BiH ne dobije status kandidata za članstvo u Uniji te par desetljeća da zatvori sva pregovaračka poglavlja. Kako je navedeno, ako se taj period usporedimo s brojem godina starosti “lidera” u BiH, jasno da će ih  većina biti u dubokoj starosti i da nisu zainteresirani za proces pristupanja EU.

Zastupnica SDP-a BiH u Parlamentu FBiH Lana Prlić se osvrnula na 1. točku Mišljenja EK-a koja govori o izborima u Mostaru i provedbi preporuka OESS-a te preporuka Venecijanske komisije.

“Nažalost, vladajuće stranke odbijaju provesti preporuke i uvesti elektronsko brojanje glasova jer im to omogućava opstanak na vlasti. Meni je 27 godina i nikada nisam imala priliku glasati na lokalnim izborima. Usvojeni prijedlog za Mostar kasni 12 godina i nije pravedan”, navela je ona dok je zastupnik SDP-a BiH Irfan Čengić govorio o obvezi donošenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa u FBiH, koji se ne provodi već 7 godina, a što je jedna od obveza iz Mišljenja EK-a.

Čengić je najavio da će SDP BiH u parlamentarnu proceduru uputiti dva zakona: jedan interventni, cilj kojeg je početi provoditi postojeći zakon, dok drugi predstavlja reformu zakonodavstva u oblasti sprječavanja sukoba interesa, prijavljivanja i provjere imovine političara.

Zastupnik Ivan Boban ukazao je na nužnost reforme javne uprave, ali i transformacije i depolitizacije načina upravljanja u javnim poduzećima, što EK zahtijeva od BiH. Reforma Ustavnog suda BiH i provođenje presuda sudova u BiH je problematika koja je, također, sadržan u Mišljenju EK-a, o čemu je govorila sveučilišna profesorica i potpredsjednica SDP-a Benjamina Karić.

Na drugom panelu bilo je riječi i ulozi lokalnih i županijskih vlasti u provedbi 14 točaka iz Mišljenja EK-a za BiH. Tako je Malik Garibija govorio o zahtjevu EK-a da BiH unaprijedi zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, pripadnika romske zajednice, raseljenih i izbjeglica, dok je Damir Filipović podijelio svoja iskustva iz vremena kada je obnašao dužnost predsjedatelja općinskog vijeća i ministra u Vladi SŽ-a a u svezi Mišljenja EK-a u kojem se traži da se dovrše bitni koraci u reformi javne uprave u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.