EUROPSKE zemlje trebale bi danas iskazati spremnost na pravno obvezujuće sigurnosne garancije Ukrajini, dok bi se Sjedinjene Države obvezale na "ključnu ulogu" u njihovoj provedbi, uključujući intervenciju u slučaju novog ruskog napada, stoji u nacrtu zajedničke deklaracije sa sastanka tzv. koalicije voljnih u Parizu.

Koalicija voljnih sastala se u Elizejskoj palači
Koalicija voljnih, neformalna skupina država koje su iskazale spremnost jamčiti sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, sastala se danas u Elizejskoj palači pod domaćinstvom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Na sastanku sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković.

SAD u Parizu predstavljaju Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.

Pravno obvezujuće garancije i američka potpora
Prema nacrtu deklaracije, europski čelnici proglasit će spremnost na pružanje "pravno obvezujućih" sigurnosnih jamstava Ukrajini. Ta jamstva uključivala bi i međunarodne snage, koje bi bile "potpomognute" američkim sredstvima.

U dokumentu se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se sama obrani ključna za njezinu budućnost, ali i za širu euroatlantsku sigurnost. Navodi se i da su članovi koalicije i SAD "spremni igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu" u sustavu sigurnosnih garancija.

Nacrt predviđa i uspostavu "dugoročnog i pouzdanog" mehanizma nadzora provedbe primirja, kojim bi predsjedale Sjedinjene Države uz međunarodno sudjelovanje.

 
Nastavak vojne pomoći i europske mirovne snage
Koalicija je, uz potporu SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći Ukrajini, koja se u dokumentu opisuje kao "prva linija obrane i odvraćanja". To uključuje nove pakete vojne pomoći, potporu financiranju ukrajinskih oružanih snaga te osiguravanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih sukoba.

Prema nacrtu, eventualne mirovne snage u Ukrajini bile bi predvođene europskim zemljama, dok bi SAD pridonosio obavještajnim podacima i logistikom, a u slučaju napada i oružanim snagama.

Grenland i Venezuela u pozadini sastanka
Europski čelnici okupili su se u Parizu u tjednu nakon što su Sjedinjene Države vojnom operacijom u Venezueli uhitile njezina čelnika Nicolasa Madura. Nakon te akcije ponovno se otvorilo i pitanje američkog posezanja za Grenlandom, autonomnim otokom koji je dio Danske.

Dok su čelnici još pristizali u Elizejsku palaču, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim su priopćenjem poručile da Grenland "pripada njegovim stanovnicima" te da samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj budućnosti, javlja HINA.