Mnogi ljudi naizmjenično koriste izraze srčani udar i srčani zastoj, ali ta stanja nisu ista.

Srčani udar nastaje kada vaše srce nema dovoljno krvi. Do srčanog zastoja dolazi kada doživite iznenadni kolaps i gubitak svijesti jer vaše srce prestane kucati i ne može pumpati krv za opskrbu kisikom ostalih organa. U mnogim slučajevima srčani udar može povećati rizik od razvoja srčanog zastoja, prenosi N1. 

I srčani udar i srčani zastoj opasni su po život. Iako su ova stanja povezana i mogu imati slične simptome, postoje ključne razlike, piše Health.

Srčani udar često može dovesti do srčanog zastoja, stoga je važno prepoznati simptome srčanog udara i odmah potražiti liječničku pomoć.

Simptomi srčanog udara
– Bol u prsima koja se širi u čeljust, vrat ili ruku

– Kratkoća daha

– Umor

– Anksioznost

– Lupanje srca

– Mučnina

Simptomi srčanog zastoja
– Iznenadni kolaps

– Gubitak svijesti

– Nemogućnost disanja

– Nema vidljivih otkucaja srca

– Bol u prsima ili otežano disanje prije nesvjestice

– Slabost prije kolapsa

Razlike
Srčani udar se događa kada srce nema dovoljno krvi. Koronarne arterije su krvne žile koje dovode krv, kisik i hranjive tvari u srčani mišić. Srčani mišić neprekidno radi, normalno kucajući 60-100 puta u minuti, pa mu je za pravilan rad potreban stalan dotok krvi.

Glavni uzrok srčanog udara je ateroskleroza, nakupljanje kolesterolskog plaka u koronarnim arterijama. Ovi plakovi mogu puknuti, stvarajući krvni ugrušak koji djelomično ili potpuno blokira dotok krvi u srce.

S druge strane, nekoliko stanja može dovesti do srčanog zastoja. Srčani udar jedan je od primarnih razloga zašto bi netko mogao doživjeti srčani zastoj, ali ova stanja također mogu uzrokovati prestanak rada srca:

– Aritmije (abnormalni srčani ritmovi), kao što su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija

– Ostala srčana oboljenja, poput urođenih srčanih mana i bolesti srčanih zalistaka

– Hipoksija (niska razina kisika)

– Hipotermija (niska tjelesna temperatura)

– Nizak volumen krvi, kao što je prekomjerno krvarenje (krvarenje)

– Pretjerano visoke ili niske razine kalija u krvi, s mogućim ozbiljnim poremećajima ravnoteže magnezija i kalcija

– Hipoglikemija (nizak šećer u krvi)

– Plućna embolija (krvni ugrušak u plućnim arterijama)

– Tamponada srca (nakupljanje tekućine oko srca)

– Pneumotoraks (kolaps pluća)

Sličnosti
Iako srčani udari i srčani zastoj imaju različite uzroke, tretmane i ishode, ipak imaju neke važne sličnosti. Oba su ozbiljna hitna medicinska stanja koja utječu na srce i zahtijevaju hitnu njegu kako bi se spriječile komplikacije opasne po život.

Oba stanja utječu na srce

Srčani udari i srčani zastoj uključuju srce, mišićni organ odgovoran za pumpanje krvi u ostale organe i tkiva u tijelu. Srce se oslanja na složeni sustav električne vodljivosti za stvaranje otkucaja srca. Međutim, ako dođe do srčanog udara ili zastoja srca, ta stanja mogu utjecati na sposobnost srca da učinkovito pumpa krv i uzrokovati disfunkciju u električnom sustavu.

Tijekom srčanog udara, blokada u koronarnoj arteriji sprječava protok krvi u srce. To utječe na sposobnost srca da pumpa krv i može dovesti do aritmija (abnormalnih srčanih ritmova), što može povećati rizik od srčanog zastoja.

Slično tome, kod srčanog zastoja srce prestaje kucati, što uzrokuje da srce ne može pumpati krv u tijelo. Bez pravilnog rada srca, mozak i vitalni organi ne mogu normalno raditi, što rezultira iznenadnim kolapsom.

Dijele slične preventivne strategije
Bolesti srca, uključujući srčani udar, glavni su uzrok srčanog zastoja. Zbog toga su preventivne mjere za oba stanja slične. Kako biste spriječili srčani udar i srčani zastoj, važno je razmotriti pridržavanje ovih savjeta za zdravlje srca:

– Pridržavajte se prehrane bogate voćem i povrćem, a siromašne natrijem

– Svakodnevno se bavite laganom do umjerenom tjelesnom vježbom

– Izbjegavajte ili prestanite pušiti

– Spavajte najmanje sedam sati dnevno

– Provjerite stanja koja mogu povećati rizik od kardiovaskularnih događaja, poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, pretilosti i dijabetesa tipa