Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, dok su odbijeni amandmani, za koje su glasali hrvatski zastupnici, kojima bi se u tekst rezolucije ubacila prava konstitutivnih naroda.
Rezolucija izvjestitelja pučanina Paula Rangela, u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda niti legitimno predstavljanje, usvojena je s 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržanih.
Protiv usvajanja rezolucije glasali su zastupnici HDZ-a Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko, kao i zastupnici SDP-a Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Tonino Picula. Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić te nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani, dok je za usvajanje rezolucije glasao IDS-ov Valter Flego.
U rezoluciji Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.

Što stoji u Izvještaju o BiH?

Europski parlament "žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji, što je preduvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora", navodi se rezoluciji.
Europarlamentarci su također pozvali na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
Europski sud za ljudska prava kroz pet je odvojenih presuda utvrdio kako BiH diskriminira svoje građane ograničavajući njihovo pravo sudjelovanja na izborima etničkom pripadnošću.
Zbog nespominjanja konstitutivnih naroda u rezoluciji, hrvatski su zastupnici Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak kritizirali tekst rezolucije na plenarnoj sjednici u srijedu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je pak izjavio u četvrtak da je razgovarao s Rangelom, portugalskim zastupnikom iz redova EPP-a.
Najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća, u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.
Tako se u amandmanu EPP-a "pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti".
Za usvajanje tog amandmana glasao je 281 zastupnik, dok ih je protiv bilo 360, a 54 suzdržanih. Amandman su podržali svi hrvatski zastupnici, izuzev Mislava Kolakušića koji je bio suzdržan. IDS-ov Valter Flego jedini je zastupnik liberalnog kluba Obnovimo Europu koji je glasao za usvajanje tog amandmana, dok su SDP-ovi Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan i Predrag Fred Matić billi jedini socijaldemokrati koji su glasali za usvajanje tog amandmana. No ni taj amandman nije podržan.
U Rangelovom se izvješću navodi da se BiH i dalje suočava s "brojnim izazovima povezanima s vladavinom prava, demokratskim institucijama, ljudskim pravima i temeljnim slobodama".
Rezolucijom se osuđuje i "protuustavna, secesionistička, nacionalistička i provokativna retorika", kao i veličanje ratnih zločina. Također se osuđuju izjave i prijedlozi kojima se "nastoji narušiti državnost i ustavne vrijednosti BiH".
Parlament također traži ukidanje "segregacije u obrazovanju koja se posebno odražava u sadašnjoj diskriminacijskoj praksi 'dviju škola pod jednim krovom', kojom se institucionaliziraju etničke podjele, jačaju stereotipi i predrasude".
Rezolucijom se zahtijeva i usklađivanje triju kurikuluma, odnosno "razlika u podučavanju povijesti i udžbenicima".
Europski konzervativci i reformisti (ECR) predložili su brisanje tog dijela rezolucije i ubacivanje rečenice: "Europska unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu i kulturnu i jezičnu raznolikost". Taj je amandman također odbijen.
Na kraju izvorni tekst Rezolucije podržao je ogroman broj zastupnika europskog parlamenta, među njima čak 141 zastupnik HDZ-ove sestrinske grupacije od ukupno njih 175 koliko ih ima ova grupacija. Suzdržano je bilo 14 zastupnika EPP-a , a protiv pet su bili članovi hrvatske delegacije unutar EPP-a (Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko) te Hildegard Bentele.

Odustaje li HDZ BiH od izmjena Izbornog zakona?

Nakon takvog ishoda glasovanja pokazale su se čak i neistinitima navodi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je izjavio da je od izvjestitelja Europskog parlamenta Paola Rangela “saznao” da EPP podržava prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali, zeleni i socijalisti.

Nakon ovakvog ishoda glasovanja u europskom parlamentu i to baš na temi koju su uporno pokušavali nametnuti hrvatski zastupnici, posebno oni iz HDZ-a, a određenom momentu se uključio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović mnogi su skloni tvrditi da je hrvatska diplomacija na ovom pitanju doživjela teški europski debakl. Također, rezolucija (odnosno izvještaj o BiH) na jasan način sada daje smjernice što Europska unija smatra prioritetima u BiH. Kada se govori o Izbornom zakonu potpuno je jasno da „legitimno predstavljanje“ koju godinama na inzistiranje HDZ-a BiH Hrvatska pokušava „progurati“ kao „europsku vrijednost“ nije naišlo na plodno tlo u briselskim institucijama.
Kako će se sve reflektirati na dugo najavljivanje najave o izmjenama Izbornog zakona u BiH ostaje da se vidi. Međutim, indikativno da je prije nekoliko dana Bakir Izetbegović izjavio da je Dragan Čović odustao od pregovora o ovoj temi, a da nakon toga nije uslijedila nikakva reakcija s druge strane, pa čak ni demanti te Izetbegovićeve tvrdnje.

Također, simptomatično je da još uvijek nema nikakvih reakcija iz HDZ-a BiH na  usvajanje rezolucije u Europskom parlamentu bez spominjanja 'konstitutivnih naroda' i bez 'legitimnog predstavljanja' iako su godinama upravo na tome snažno inzistirali stavljajući te dvije teze kao uvjet svih uvjeta za izmjene izbornog zakona. Nakon ovakvog ishoda, postavlja se pitanje: Odustaje li HDZ BiH od izmjena Izbornog zakona, s obzirom da nisu demantirane tvrdnje da je upravo Dragan Čović prekinuo pregovore? Ili šef HDZ-a ima neki novi plan?