Usvajanjem Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji, djeca iz obitelji slabijeg imovinskog stanja i socijalno ugroženih obitelji, imat će pravo na dječji dodatak u mjesečnom iznosu od 103,17 maraka do navršene osamnaeste godine života.  Prema procjenama, ovim zakonom bit će obuhvaćeno oko 80 tisuća djece u FBiH. Prijedlog zakona bi se uskoro trebao naći u parlamentarnoj proceduri, nakon što je Vlada FBiH na posljednjoj sjednici utvrdila svojih 12 amandmana, koji su postali sastavni dio ovog zakona.  Primjena prava utvrđenih zakonom trebala bi početi od 1. srpnja ove godine, za što je Vlada FBiH u ovogodišnjem proračunu planirala 50 milijuna maraka, dok će na godišnjoj razini iz proračuna FBiH biti osigurano oko 100 milijuna maraka. Uz to, Zakon jamči da će se dječji dodatak povećavati godišnje, kako bude dolazilo do redovnog usklađivanja najniže plaće, što je osigurano nedavno usvojenom uredbom Vlade FBiH. Budući da je dječji dodatak do sada bio reguliran županijskim propisima, dolazilo je do nejednakih prava u zavisnosti od mjesta prebivališta. Analize pokazuju da županijski prosjek za dječji dodatak trenutno iznosi oko 33 maraka mjesečno, s tim da postoje i kantona koji uopće ne poznaju ovo pravo. Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istaknuo je kako se ovim zakonskim rješenjem, osim što se iznos dječjeg dodatka povećava tri puta u odnosu na trenutni prosjek, jamči i jednaka prava svakom djetetu u socijalno ugroženim i obiteljima slabijeg imovinskog stanja. 'Posebno želim naglasiti da ovaj zakona ima socijalnu i ekonomsku komponentu. Predstavlja i ulaganje u ljudske resurse, naročito u situaciji sve manjeg rađanja djece i odlaska mladih obitelji u inozemstvo. Osim toga, ovim zakonom u jednak pravni položaj dovode se sve nezaposlene porodilje u FBiH, što predstavlja i jedan od segmenata pronatalitetne politike. Ovim zakonom značajno se unaprjeđuje oblast socijalne politike te osiguravaju u značajnoj mjeri ista prava u ovoj oblasti', rekao je Drljača.

Kada je riječ o porodiljskim naknadama za nezaposlene majke u FBiH, prvi put se propisuje da ove naknade ne mogu biti niže od 55 posto najniže plaće u FBiH, u prvoj godini nakon poroda, što trenutno iznosi 298,65 maraka. To će osigurati minimalnu jednakost, bez obzira iz kojeg kantona dolaze. Kantoni u skladu sa svojim financijskim prilikama, imaju mogućnost povećavati iznos porodiljskih naknada. Novčanu pomoć nezaposlena porodilja ostvaruje ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba. Na ovaj način se ukida prihodovni cenzus pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć, čime se, prema procjenama, znatno povećava broj korisnika s prijašnjih 2.100 na više od devet tisuća.