Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Onemogućavanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u institucijama Bosni i Hercegovini oblik 'etničkog aparthejda', navodi Komisija Justitia et Pax Biskupske konferencije BiH. 

A sve dolazi kao reakcija na izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, 22. travnja 2026., o legitimnom predstavljanju Hrvata u Predsjedništvu BiH koji je - ako bi se realiziralo da Hrvati mogu birati vlastitog predstavnika - ustvrdio kako bi to bio 'etnički aparthejd'. 

- Duh Daytonskog sporazuma je da svaki od ova tri člana Predsjedništva ima legitimitet naroda iz kojeg dolazi kako je to utvrdio i Ustavni sud u svojoj odluci U-23/14 konstatacijom: 'Legitimno predstavljanje nije politička fraza, nego opće načelo demokracije u BiH' (t. 47). Na pokušaj njegova relativiziranja nedavno je jasno odgovorio i Europski sud za ljudska prava odbacivši zahtjev Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine (actio popularis, obmana i politički ciljevi – Odluka Kovačević vs. BiH), navodi se.

Sud i komisija

Nadalje, skreću pozornost da je upravo Europski sud za ljudska prava u konačnoj odluci S. Kovačević protiv BiH, kao i u odbijajućoj odluci u predmetu Z. Begić protiv BiH, jasno naveo da 'jedan čovjek jedan glas' nije pravo koje se jamči Europskom konvencijom o ljudskim pravima. 

- Stoga je zabrinjavajuće uporno pozivanje na načela građanske države, a o tim načelima dao je jasne odgovore i sam Europski sud za ljudska prava. Venecijanska komisija također je ukazala da je BiH specifičnog uređenja i da ima svoje opravdanje etnički princip ustroja vlasti u pojedinim institucijama.

Tako se u Mišljenju Venecijanske komisije, koje je dano u predmetu U-23/14 Ustavnog suda BiH, elaborirajući ustroj Doma naroda, konstatira: 'U slučaju Doma naroda osnovna svrha je da se osigura ispravna zastupljenost konstitutivnih naroda...' (t. 24), te (u t. 25) u odnosu na izbor izaslanika u Dom naroda konstatira da '...njegova primarna svrha nije da predstavlja kantone nego konstitutivne narode i ostale, te da ostvaruje drugu vrstu ravnopravnosti, tj. 'kolektivnu ravnopravnost' tri konstitutivna naroda...' Ovi standardi Ustavnog suda BiH, Venecijanske komisije i Europskog suda za ljudska prava trebaju se primijeniti i na izbor članova Predsjedništva BiH, smatraju. 

Reforma izbornog sustava

Naglašavaju kako pitanje, o kojem je riječ, ne odnosi se na suprotstavljenost demokratskih načela 'etničke separacije', nego na osjetljivu ravnotežu inherentnu daytonskom ustavnom poretku, suprotstavljenost dvaju načela jednakog ranga: s jedne strane jednakosti građana, a s druge strane jednakosti triju konstitutivnih naroda. U tom smislu, kako se nastavlja, 'legitimno predstavljanje' izraz je ustavne logike ravnoteže i uzajamne nedominacije među konstitutivnim narodima. Kvalificirati zahtjev koji se odnosi na učinkovito predstavljanje jednog konstitutivnog naroda kao 'etnički aparthejd' znači osporavanje ustavne ravnoteže i kolektivne jednakosti tri konstitutivna naroda ugrađene u daytonski ustavni sporazum.

- Stoga se s pravom može reći da je izjava gosp. Bećirovića 'etnički aparthejd'. Naime, ako se jednom narodu onemogući birati svoje legitimne predstavnike koji bi štitili interese tog naroda, a to isto se omogući za druga dva naroda, onda je to 'etnički aparthejd'. 

Zaključno, Komisija Justitia et Pax snažno upozorava da se BiH ne može graditi na političkom preglasavanju, ustavnom relativiziranju konstitutivnosti naroda niti na pokušajima da se legitimna prava jednoga naroda proglase prijetnjom demokraciji. Daytonski mirovni sporazum nije uspostavio državu dominacije brojnijih nad malobrojnijima, nego zajednicu triju ravnopravnih i konstitutivnih naroda, te svih njezinih građana. Zato je neprihvatljivo i duboko zabrinjavajuće zahtjev za legitimnim političkim predstavljanjem Hrvata proglašavati 'etničkim aparthejdom', jer stvarni oblik političke diskriminacije nastaje onda kada jednom konstitutivnom narodu drugi biraju njegove predstavnike i time mu uskraćuju pravo na stvarnu političku jednakopravnost. Stoga pozivamo domaće političke predstavnike i međunarodnu zajednicu da odmah pristupe reformi izbornoga sustava, utemeljenoj na odlukama Ustavnog suda BiH, standardima Europskog suda za ljudska prava i načelima Venecijanske komisije. Samo BiH, u kojoj će svaki konstitutivni narod moći birati svoje legitimne predstavnike, a svaki građanin uživati jednako dostojanstvo i prava, može biti istinski demokratska, stabilna i europska država. Ignoriranje tih načela vodi daljnjem produbljivanju nepovjerenja, političkih kriza i institucionalne nestabilnosti, dok njihovo poštivanje otvara put trajnom miru, međusobnom uvažavanju i pravednom društvenom poretku, zaključuje se.