S obzirom da nije kažnjen nego nagrađen za antiustavno djelovanje, predsjednik RS Milorad Dodik nastavlja sa podrivanjem ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ocijenio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u vezi sa sutrašnjim razmatranjem novog prijedloga zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

- Kada je riječ o imovini tu već imamo presudu Ustavnog suda gdje su neustavnim proglašene aktivnosti skupštine entiteta RS. Ukoliko ta skupština ponovo usvoji neustavni zakon o nepokretnoj imovini, ponovo će biti, ovaj put sa moje strane, podnešena apelacija Ustavnom sudu - najavio je Komšić.

Kako kaže, Dodik očito forsira i nada se tome "da ćemo mi odustatati od toga da sve što je neustavno osporavamo pred Ustavnim sudom".

- Naravno, za ovakvo djelovanje odgovornost snose i stranci koji svojim ponašenjem ohrabruju antiustavno djelovanje Dodika i skupštine Rs-a. Od Osmorke, koja tvrdi da se Dodik promijenio ne očekujem da poduzmu bilo šta - zaključio je Komšić, saopćeno je iz njegovog kabineta.

Predloženi zakon o nepokretnoj imovini u RS nije ništa drugo, nego redizajnirani/preoblikovani zakon koji je Ustavni sud BiH ranije stavio van snage, odnosno odbacio kao neustavan, ocijenio je bivši član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero u izjavi za Fenu.

Precizirao je kako je novi prijedlog zakona malo drugačiji u smislu pravne leksike i pozivanja u njegovom obrazloženju, te kako se u suštini radi o istoj materiji, odnosno o javnoj imovini kojoj se pokušava osporiti kontinuitet.   

Komentirajući činjenicu da je sporni zakon uvršten na dnevni red sjednice Narodne skupštine RS, zakazane za 27. decembar, primjećuje kako se radi o neobičnom tajmingu u kojem se to dešava, „u nekom mrtvom periodu, odnosno periodu kada se konstituira nova vlast u Bosni i Hercegovini“. 

- Očekivano, kako je i najavljeno u više istupa političkih lidera iz RS da će se i nadalje istrajavati u rješavanju pitanja državne imovine na način što će se odreći pravo državi da se donose zakoni o njenom raspolaganju – dodao je Cero.

Kako je kazao, kada se radi o javnoj imovini nije bitan samo kontinuitet, nego i njen karakter.

- Javna imovina je javna imovina, bez obzira da li se radi o imovini koja nije kontinuirala, odnosno nije bila upisana u vlasničke knjige, jer po svojoj suštini radi se o javnim dobrima kao vlasništvu svih. Ne može biti obrazloženje da ona nije bila upisana, jer njena sadržina, a ne forma u ovom trenutku određuje nadležnost njenog regulisanja – pojašnjava Cero.

Mišljenja je kako se iz samog prijedloga spomenutog zakona može prepoznati da je sam čin preknjižavanja, odnosno razvlašćivanja države BiH već davno učinjen, te da se, zapravo, radi o pokušaju legalizacije i zauzimanja pozicija u postupku rješavanja statusa državne imovine.       

U pogledu daljnjeg razvoja događaja, Cero navodi kako novi pokušaj aktueliziranja spomenutog zakona otvara pitanje da li će visoki predstavnik u BiH iskoristiti svoja ovlaštenja iz Aneksa 10 i bonske ovlasti i proglasiti sam prijedlog ili doneseni zakon ništavim, ostaje da se vidi, ističući kako takvo djelovanje predstavlja pravo i obavezu visokog predstavnika.

- Jasno je da postoji pravno uporište da se reagira na taj način, a ukoliko to izostane, za očekivati je da se ponovno pokrene apelacija/ocjena ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH – poručio je Cero.         

Kako je poznato, Ustavni sud BiH je, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, utvrdio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet spornog zakona o nepokretnoj imovini u RS.

Ranije je, istim povodom reagirao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kada je iskoristio bonske ovlasti i suspendirao taj zakon, dan prije njegovog stupanja na snagu.