Govoreći na godišnjoj tiskovnoj konferenciji, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković predočio je svoje aktivnosti na međunarodnom planu tijekom 2025. godine, osobito istaknuvši da su njegovi susreti sa stranim dužnosnicima na najvišoj razini u biti bili sastanci na kojima se ozbiljnije razgovaralo o BiH. 

- Više nikada nitko o nama neće govoriti bez nas. O BiH se više nigdje ne govori bez nas, kada nešto o nama imaju reći, mi smo tu  kazati pravu istinu o BiH. Mislim da se rezultati takvog djelovanja Ministarstva vanjskih poslova BiH, ali i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, na međunarodnom polju već uveliko vide, ocijenio je Konaković dodajući da, 'kada ovi koji ne vole toliko BiH rade neke negativne kampanje, mi često pozovemo u podršku neke naše prijatelje, koji će objasniti što se zaista u ovoj zemlji dešava'. 

Nadalje je ocijenio da prijateljstva koja se obnovilo i učvrstilo u aktualnom međunarodnom poretku puno znače. 

- Zagovaranje ili lobiranje neke jake svjetske zemlje iznimno je važno i mislim da danas te alate napokon imamo u svojim rukama, dodao je ministar vanjskih poslova BiH iznoseći i statističke podatke aktivnosti ministarstva na čijem je čelu.

O eurointegracijama BiH: Mogućnosti za ostvarenje napretka bile su daleko veće

U dijelu obraćanja o eurointegracijama BiH, naveo je da je Europska komisija u dva zadnja godišnja izvješća pozitivno ocijenila Ministarstvo vanjskih poslova BiH u dijelu njegove nadležnosti. S tim u svezi je naveo usklađivanje bh. vanjske i sigurnosne politike s onom EU-a, a što je bitna obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ispunjenje koje se vrlo cijeni kada se donosi odluke o daljnjim koracima ka pristupanju Uniji. Nadalje je napomenuo da je ustanovljeno i Zajedničko povjerenstvo za praćenje i provođenje Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske o europskom partnerstvu, a podsjetio je i da je Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio odluku o formiranju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača u pristupnim pregovorima s EU-om. 

- Nadam se usvajanju ova dva povijesna zakona u oba doma Parlamenta BiH, a onda, naravno, i suštinskom imenovanju glavnog pregovarača. Čekamo stavove Ustavnog suda i stavove EU-a o tome li njegovo imenovanje u Parlamentu mogući model kojeg preferiramo. Preferiraju ga i Ministarstvo vanjskih poslova BiH i politike 'Trojke', kazao je Konaković te ocijenio da su lani usvojeni i ključni zakoni, kao i niz strateških dokumenata, bitni za proces eurointegracija. 

Prema njegovim riječima, mogućnosti za ostvarenje napretka bile su daleko veće. 

- Mnogo je više prilika na stolu, Vijeće ministara BiH to nije iskoristilo i nismo te ključne, suštinske iskorake napravili u dijelu koji se tiče dva preostala zakona, tj. njihova usklađivanja s europskim standardima, kazao je Konaković, prema čijim je riječima najveći kočničar na tom putu i dalje 'ruska podmornica SNSD' i, naravno, HDZ BiH, za kojeg je naveo da je u čvrstom zagrljaju s SNSD-om, preferirajući odnos Čović-Dodik radije no europski put. 

- Nije loše da imamo dijagnozu, ubrzo ćemo ponuditi neke lijekove za tu pojavu, dodao je Konaković te sažeo planove i prioritete vlasti pod Miloradom Dodikom.

- Dodik je, kako bi mu bile ukinute sankcije, morao poništiti sve svoje prioritete u Narodnoj skupštini RS-a, vratiti se nekoliko koraka natrag. Mi znamo da on suštinski i dalje živi te ciljeve i da je njegov narativ i dalje takav. Njegov prioritet je bio potpuna kontrola Rusije u energetskom sektoru Balkana i BiH, a danas gledate najavu kontrole naših najvažnijih partnera, Sjedinjenih Američkih Država, i povlačenje Rusije s ovog prostora u energetici. Tako da, ne da nije ostvario svoje ciljeve, već nije ostvario nijedan važan cilj, a dobio je samo osobnu satisfakciju trošiti novac kojeg je, vjerojatno, nezakonito stekao i time se ogolio pred javnosti u RS. Zato ljudi danas sve više vjeruju drugim političarima, a sve manje njemu. Mogu reći da je to za 2025. godinu bila najkapitalnija stvar, ocijenio je Konaković.

Zasluge 'Trojke'

Kako je ustvrdio, zasluge u tome imaju stranke 'Trojke' stoga što su ozbiljnije, državotvornije, odgovornije vodila procese, iako su trpjele napade s različitih strana zbog takvog djelovanja.

- Na kraju je 'Trojka' izbila adute i argumente najvećem neprijatelju ovog sustava, ali na određeni način osvijetlila i Dragana Čovića, koji ima još malo vremena da se opredijeli je li mu imperativ Dodik ili mu je imperativ europska BiH. Mislim da je to za političku scenu u BiH bilo kapitalno i zato cijenim da godina iza nas nije tako neuspješna, općenito, na političkom polju, a da smo sigurno mogli puno više, kazao je ministar koji se nada da će biti usvojeni zakoni o VSTV BiH te o Sudu BiH, te je pozvao Europsku komisiju u tome pomoći svojim stručnim tumačenjem. 

–Pozivam VSTV BiH staviti interese zemlje ispred svojih osobnih interesa, da svaki pojedinac pomogne da riješimo pitanje zakona o VSTV-u na način koji bi zadovoljio kriterije EU-a i kako bismo dobili zeleno svjetlo i konačno, izborom glavnog pregovarača, počeli formalno, suštinski, tehnički, administrativno svoju europsku budućnost, koja BiH mnogo toga donosi, zaključio je Konaković.

BiH nije znala da se Hrustić bori na ukrajinskom ratištu

Ministar Konaković je, na upit Radija Slobodna Europa (RSE) o državljaninu BiH Selveru Hrustiću, koji je zarobljen u Ukrajini nakon što je, prema vlastitom svjedočenju, ratovao za rusku vojsku, rekao da vlasti BiH nisu znale da se on nalazi na tom ratištu. 

- Trebam se sastati s njegovim ocem. Ovo je pitanje ukrajinskog zakonodavstva, u srijedu ili četvrtak mogli bismo znati nešto više o svemu, i kada nam Ukrajinci daju neke informacije, dodao je Konaković. Ranije je Radio Slobodna Europa iz Službe sigurnosti Ukrajine doznao da bi Hrustić mogao biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine. Kako su za RSE naveli iz te institucije, osim te mogućnosti, postoji i ona da Hrustić bude prebačen i u Rusiju.

Iz Ministarstva pravde BiH su ranije za isti medij rekli da nisu zaprimili nikakvu službenu informaciju o Hrustiću niti raspolažu informacijom da je on predmet potrage od strane nekog pravosudnog tijela u BiH.

O bh. državljanima u Siriji: Stvoreni uvjeti za povratak

Konaković je na tiskovnoj konferenciji kazao i da su se stvorili uvjeti za povratak bh. državljana iz Sirije, gdje boravi oko 40 žena iz BiH i više od 60 njihove djece. Žene s djecom, koje su uglavnom živjele na teritoriju pod kontrolom terorističke grupe 'Islamska država', borave već blizu sedam godina u dva kampa na sjeveroistoku Sirije. 

- Nadam se vrlo brzo nekoj konkretnoj aktivnosti. Mi smo spremni za ovaj predmet. Dobili smo i zeleno svjetlo od partnera. Održan je prvi sastanak radne grupe, osjetljiva je tema, Ministarstvo sigurnosti vodi ekspertni dio, kazao je Konaković.