Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Populizam i prazna demagogija ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića poodavno je jasan svima u našoj zemlji, ali u posljednje vrijeme itekako prelazi naše granice. 

Osoba koju je Europol doveo u izravnu vezu s jednim od najvećih narko-kartela na svijetu, koji zbog, po svemu sudeći, nariktavanja poslova kumovoj tvrtki nanosi nesagledive štetne posljedice za BiH, koji se dovodi u vezu čak i sa gašenjem jedne od najjačih regionalnih TV kuća (opet je u sve upleten famozni kum)… sve više dospijeva do interesa svjestkih vlada i medija. Nažalost po BiH, po negativnome. 

Po negativnome je dospio i do State Departmenta. 

Konakovićev pritisak na medije

Naime, State Department objavio je najnovije izvješće o stanju ljudskih prava u našoj zemlji za 2024. godinu. I u njemu je mjesto naša Konaković. I to u dijelu izvješća pod naslovom 'Cenzura od vlada, vojske, obavještajnih ili policijskih snaga, kriminalnih grupa ili naoružanih ekstremističkih ili pobunjeničkih grupa+.

- Bilo je slučajeva u kojima su javni službenici ometali rad novinara. Neki mediji su izvijestili da se suočavaju s financijskim i političkim pritiskom političara i političkih stranaka na uredničke odluke i sadržaj medija, te su tvrdili da su porezne vlasti koristile neopravdane revizije kako bi ih kaznile zbog nepoštivanja propisa. Aktivisti su pretpostavili da ove vlasti djeluju po uputama vladajućih političkih stranaka kako bi koristile revizije i navode o utaji poreza za zastrašivanje i cenzuru medija, stoji u tom dijelu izvješća.

Kao primjer navode kako je Udruženje BH novinari osudilo komentare ministra vanjskih poslova BiH.

- Konaković je tijekom konferencije za novinare sugerirao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji, BHRT i FTV, mogli riješiti svoje dugoročne financijske probleme ako bi menadžment emitera 'radio po diktatu' politika vladajuće koalicije. Nevladine organizacije koje prate slobodu medija okarakterizirale su izjavu kao priznanje namjere političkog utjecaja na medijsko okruženje. Linija za pomoć slobodnim medijima registrirala je ovo kao slučaj političkog pritiska na medije, navodi se u izvješću State Departmenta.

Vlast se ne smije kritizirati

Nadalje, naglašava se kako je 'više političkih stranaka i vladinih institucija pokušalo utjecati na uredničke politike i medijski sadržaj putem pravnih i financijskih mjera i putem direktnog političkog pritiska'.

- Kao rezultat toga, neki mediji su prakticirali autocenzuru. Vladine institucije su ograničile pristup informacijama o slučajevima korupcije u kojima se tvrdilo o nepravilnoj upotrebi javnih sredstava i stranih investicija. Vlasti na svim nivoima dosljedno su odbijale otkriti informacije o koncesijskim ugovorima i sporazumima sa stranim investitorima, posebno kompanijama koje su povezane s Narodnom Republikom Kinom, u njenom vlasništvu ili pod njenom kontrolom. Transparency International BiH je pokrenuo pravne mjere u nekoliko slučajeva, ali je izvijestio da su vlasti odbile u potpunosti otkriti sadržaj određenih ugovora čak i kada im je to naložio sud, dodaje se. 

Izvješće detektira i to kako su se mediji koji su kritizirali vladajuće stranke suočili s poteškoćama u dobivanju nekih poslovnih ugovora, posebno od oglašivača.