Uredbom Vlade FBiH o interventnim mjerama za potporu ugroženim sektorima gospodarstva FBiH u okolnostima pandemije COVID-a 19, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prošle godine podijelilo je oko 30 milijuna maraka.

Financijska pomoć podijeljena je u svrhu očuvanja radnih mjesta i poboljšanja likvidnosti u izvozno orjentiranim granama industrije. Iako su kriteriji za dodjelu bili da korisnici pomoći ne mogu smanjivati broj zaposlenih, firme koje su dobile pomoć u tom periodu otpustile su više od dvije i pol tisuće radnika.

Tko se sve “omastio“?

Prema raspoloživim podacima Porezne uprave, broj zaposlenih u granama industrije koje su obuhvaćene Uredbom, smanjen je za ukupno 2.547 djelatnika u odnosu - po granama industrije: proizvodnja tekstila, odjeće, kože i obuće - 1.386 djelatnika (Prevent Travnik - 240, Prevent Leather Visoko - 160, Progetti Bosnia Tuzla - 141), metalna, elektro i automobilska industrija - 617 djelatnika (RM-LH Zenica - 114, Bimie Tešanj - 113), drvna, papirna i grafička industrija - 376 djelatnika (Standard Furniture Company - 156), kemijska i farmaceutska industrija i industrija gume i plastike - 161 djelatnik, i industrija građevinskog materijala i nemetala - 7 djelatnika. Ove podatke utvrdili su revizori Ureda za reviziju institucija FBiH.

Srđan Traljić iz Transparency Internationala kaže kako je ljudima u nevladinom sektoru dosad bilo teško ispratiti ili upratiti kako se i komu dodjeljuju sredstva za sanaciju šteta uzrokovanih pandemijom, te kako je stekao utisak da su vladajući pokušali što više institucija uključiti u raspodjelu ovoga novca upravo s ciljem što težeg praćenja tokova.

- Revizorska izvješća kažu kako se obesmislio proces dodjele sredstava. Jasno je da se novac nije dijelio da bi se očuvala radna mjesta, a kako je tamo ranije navedeno. Vidite, imamo kompanije s jednim ili dvojicom uposlenih, a dobile su ogromna sredstva. Dobijali su i oni koji su otjerali radnike. Problematični su također kriteriji prema kojima se novac dijelio, ističe Traljić.

Ukazao je i na ranije subvencije i transfere za koje se pokazalo da nisu bilo sukladni kriterijima.

- Nadležne institucije nikada nisu dokazale nečiju krivičnu odgovornost za to. Imamo, također, i potencijalne sukobe interesa. Podsjetit ću na, recimo, raspodjelu novca u Ministarstvu za pitanja boraca ili branitelja FBiH. Kada otvorite izvješća, vidjet ćete da se sredstva koja se dijele, ustvari dijele bez mjerljivih kriterija. To je ustvari ostavljanje mogućnosti za zlouporabe. Uskoro namjeravamo objaviti registar udruga koje su dobile sredstva, a onda uraditi analizu njihove povezanosti s političkim subjektima. Zakoni se, dakle, u ovoj oblasti moraju mijenjati, smatra on.

Ne očekujte optužnice

Zanimljivo je i da za dokazano kršenje zakona pri raspodjeli novca u koroni, tužiteljstva zasad nisu reagirala.

- Morali su, ali me ne iznenađuje što nisu. I ranije smo imali mnogo slučajeva korupcije koji nisu procesuirani. Ne treba ponavljati da je stanje u pravosuđu gorući problem BiH. Cijelo tužiteljstvo BiH tijekom prošle godine imalo je jednu presudu za korupciju i to je rezulturalo oslobađanjem optuženog. Mogućnost procesa u slučaju “korona-novca“ je, dakle - mala. Zakon im je ostavio mogućnost obrazloženja koja se uvažavaju. Oni će reći da im je cilj bio sačuvati gospodarstvo. Mi često ukazujemo na to. Dosad su procesuirani uglavnom političari koji padnu s vlasti. Pitanje je ima li smisla ići dalje kada vidiš sve to, ali ipak ne odustajemo, rekao je na kraju Traljić.

H. Ž.