Piše: Dragan Bradvica

Vrlo često se u Bosni i Hercegovini barata pojmovima korupcija, klijentelizam, kriminal, nepotizam, ortačko kapitalizamisl. kako bi se opisalo stanje u ovoj zemlji posljednjih 30 godina.

S obzirom kako stanje ne da se ne popravlja nego iz godine u godinu tonemo sve dublje i dublje postavlja se logično pitanje je li naša zemlje knjiški primjer 'zarobljene države' (ili što se češće u literaturi i politologiji koristi engleska sintagma 'statecapture').

Prvo treba pojasniti kako su sam termin 'zarobljena država' prvu upotrijebili stručnjaci Svjetske banke 2000. godine tijekom istraživačkog rada na transformacijskim procesima u kontekstu post-socijalističkih društava Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza.Joel S. Hellman, Geraint Jones, Daniel Kaufmann u publikaciji Svjetske banke pod nazivom 'Seizethe State, SeizetheDay: State Capture, Corruptionand Influence in Transition' analizirajući odnos između države i poduzeća krajem 1990-ih, primijetili su da je 'poslije samo jednog desetljeća tranzicije, strah od 'države Levijatana' zamijenila nova bojazan zbog moćnih oligarha koji manipuliraju političarima, oblikuju institucije i kontroliraju medije i koji modeliraju politička, regulatorna i pravna okruženja [...] kako bi unaprijedili i zaštitili svoja poduzeća nauštrb društvenog interesa'.

Pojednostavljeno, u 'zarobljenoj državi' se političko i pravno okruženje se oblikuju tako da u najvećoj mjeri idu na ruku poduzeću koje je agent zarobljavanja, a na štetu ostalih poduzeća, ali i države pa samim time i cijelog društva. Zvuči li poznati svima u Bosni i Hercegovini?

Teorijska podloga

Jedan od definicija jeste kako 'zarobljavanje države' je korupcijska praksa kojom subjekt 'zarobljavatelj' blokira i dirigira institucijama sustava da bi one radile njemu na korist.

Svjetska banka ga definira kao proces gdje privatni subjekti, fizičke ili pravne osobe plaćaju nezakonitim i nevidljivim putem javnim službenicima radi utjecanja na državne ustanove kod oblikovanja zakona, pravila, norma i uredaba.

'Zarobljavanje države' označava vrstu političke korupcije u kojoj pojedinci i interesne grupe neformalnim kanalima utječu na procese donošenja odluka u tijelima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti s ciljem stjecanja koristi. Naravno, ovaj pojam treba razlikovati od sličnih pa tako, prema klasifikaciji američkog politologa Joela Hellmanna, 'zarobljavanje države' razlikuje se od administrativne korupcije.

Kao administrativnu korupciju Hellmann označava nepotizam, te davanje mita predstavnicima javne vlasti kako bi se izbjeglo plaćanje poreza ili zaobišao neki zakon. Riječ je dakle o zaobilaženju zakona, pravila i normi u konkretnom slučaju. S druge pak strane, zarobljavanje države označava mijenjanje odnosno stopiranje promjene zakona, pravila i normi kako bi se izašlo u susret određenim društvenim akterima.

Kao primjere zarobljavanja države, Hellmann između ostalog navodi prodaju predsjedničkih dekreta i vladinih uredbi, zloupotrebu ovlasti središnje banke ili izglasavanje zakona s ciljem pogodovanja pojedincima ili interesnoj grupi.

Kleptokrati

Američki diplomata i dobar poznavatelj regionalnih prilika Hoyt Brian Yee je još 2019. godine na jednoj konferenciji u Washingtonu više nego jasno kazao kako je BiH 'zarobljena država'.

- Bosna i Hercegovina je 'zarobljena država'. Znamo da postoje kleptokrati koji vode zemlju i koji su glavne prepreke, rekao je on.

Iz Transparency Internationala BiH također upozoravaju kako je BiH odavno svrstana među 'zarobljene države'. Dodaju kako živimo u državi u kojoj se svi procesi donošenja odluka, zakona, pripisa , procedura događaju na osnovu korupcije, odnosno interesa pojedinaca koji su tako zarobili i institucije i državu. Naglašavaju kako Indeks percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Transparency International za 2020, BiH svrstava među zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

'Otvaranje' institucija

Dragan Mektić, zastupnik u Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, godinama upozorava kako je BiH 'zarobljena država', a takvom je drže političke elite koje vladaju posljednjih dvadesetak godina.

Mišljenja je kako se samo promjenom vlasti i novim, neokaljanim, sposobnim i obrazovanim ljudima država može 'osloboditi', krenuti u borbi sa svim pošastima ali i u ekonomski uzlet.

Kako glavnu prepreku svemu tome vidi pravosuđe. Jasno poručuje kako je politika ovladala pravosuđem i kao takvo ne može ispunjavati zadatke koje od njega očekuju žitelji.

- Pravosuđe je pod utjecajem politike, otuđilo se od bilo kakve kontrole i odgovornosti. Nažalost, i dalje imamo na sceni to da se bira koje će se predmete procesuirati, a koje godinama držati u ladicama, stava je Mektić.

Jelene Trivić, zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske, isto tako smatra kako je najveći problem našeg društva to što su institucije 'zarobljene'.

Dodaje kako sva relevantan istraživanja pokazuju kako smo neslavni europski prvaci po razini korupcije i kriminala, a nismo imali niti jednu presudu za 'visoku korupciju'.

- Stvari se mogu mijenjati na bolje, to svakako neće ići 'preko noći', ali uspostavom istinske vladavine prava i 'otvaranjem' institucija za sve žitelje stvari će krenuti na bolje, mišljenja je Trivić.