Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović obratit će se danas u Bruxellesu članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.
Čović će, na poziv predsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Davida McAllistera, sudjelovati u raspravi o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Kako je najavljeno iz Europskog parlamenta, na sastanku Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta sudjelovat će i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović.
To praktično znači da će se za istim stolom u Bruxellesu naći najveći kreatori krize u Bosni i Hercegovini te pokušati objasniti svoje vizije daljnjeg puta BiH prema europskim integracijama.

Posebna zanimljivost je da će se na istom mjestu konačno naći Dragan Čović i Željko Komšić čiji će susret očito biti neizbježan. Ono što izbjegavaju u BiH očigledno će morati učiniti u Bruxellesu.
Također, zanimljivo je da će član Predsjedništva Milorad Dodik govoriti u Europskom parlamentu, odnosno pred odborom tog tijela koje je otvoreno uvjerljivom većinom glasova pozvalo na uvođenje sankcija za njega.

Zajedno za istim stolom

Iako se ovakav odlazak domaćih političara u sjedište Europske unije spominjao već odavno u ovom trenutku nije baš najjasnije što je pravi povod sastanka u ovakvom formatu. No, kako se čini glavna tema razgovora u Bruxellesu će biti ideja koju je prije nekoliko dana lansirao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić zahtjevom da se Bosni Hercegovini ‘preko reda’ osigura kandidatski status za članstvo u EU, a sve zbog trenutne političke i sigurnosne situacije na europskom kontinentu koja se duboko reflektira na države u regiji.
Iako zvuči čudno za bh. prilike ta ideja naišla je na plodno tlo kod svih političkih lidera u BiH, uključujući i one vječito suprotstavljene, pa je tako Komšić za tu inicijativu dobio prešutnu, ali očitu podršku i od Čovića, i od Dodika i od Izetbegovića.
Time se na javnoj razini pokazalo da postoji konsenzus po tom pitanju u BiH, što recimo nije slučaj ni u jednom drugom važnom politikom pitanju poput primjerice Izbornog zakona ili promjene Ustava BiH.
Međutim, na tom putu kako prepreka Bosni i Hercegovini ostaje ispunjenje 14 dobro poznatih prioriteta Europske unije od kojih niti jedan nije proveden. Potpuno je jasno da će lider HDZ-a BiH Dragan Čović i na ovom sastanku pokušati potencirati izmjene Izbornog zakona BiH kao 'uvjet svih uvjeta' za eventualni početak napretka BiH prema europskim integracijama, no postavlja se pitanje što se može  očekivati na sastanku čije trajanje je, kako je najavljeno, ograničeno na dva sata vremena.
Međutim, rasprava o BiH počela je već jučer i to izlaganjem šefa Delegacije Europske unije u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH Johannom Sattlerom te s izlaganjem visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.
Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta predsjedava David McAllister koji je naglasio da u kontekstu sve brojnijih izazova, ali i prilika s kojima se suočavaju izvan Europske unije, 79 članova odbora doprinosi definiranju zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a.

14 prioriteta ostaje uvjet
Ovo tijelo prati provedbu te politike i nadzire potrošnju sredstava Europske unije namijenjenih za vanjsko djelovanje u svijetu te nastoji osigurati da se sporazumima između EU-a i trećih zemalja garantiraju demokracija, vladavina prava i ljudska prava.
Većina europskih parlamentaraca konstantno izražava podršku za ubrzano članstvo BiH u Europskoj uniji, a europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi kazao je kako se od BiH očekuju reforme i ispunjenje 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o članstvu u EU, dodajući da je to jedino što može približiti BiH Europskoj uniji.
Gotovo istovremeno u regiji boravi, a posjetit će i BiH Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.
Može li ovakav format posjete domaćih lidera Bruxellesu donijeti neki napredak u rješavanju nagomilanih problema ostaje za vidjeti. No, ono što je potpuno jasno jeste da vrijeme za određene promjene, pogotovo one vezane za Izborni zakon istječe.