Kriminalizacija klevete sve veći problem, Dodik ne odustaje od zakona

OESS je u petak je ponovo snažno kritizirao vlasti Republike Srpske zbog planova o donošenju zakona kojima bi se u tom entitetu kriminalizirala kleveta, dok tamošnja vladajuća većina koju kontrolira Milorad Dodik najavljuje kako od toga neće odustati, izvještava Hina.
Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Sarajevu dostavila je medijima u BiH mišljenje Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHIR) u kojemu stoji kako je pravo na slobodu izražavanja temelj funkcioniranja demokratskih država što kriminaliziranje klevete kroz široke definicije može bitno ugroziti.
Ponovno kriminaliziranje klevete koje najavljuje vlada Republike Srpske podrazumijeva uvođenje drakonskih novčanih kazni većih od 50 tisuća eura na što su oštrim kritikama reagirale novinarske organizacije i nevladine udruge, posebice stoga što bi se sudovima ostavila mogućnost slobodne procjene o tome što su kleveta i uvreda.
“Zakoni o kleveti mogu imati krajnje negativan učinak po uživanje prava na slobodu izražavanja. Zato je važno da se zakoni o kleveti formuliraju na način na koji onemogućavaju potencijalnu zloupotrebu od strane javnih vlasti i, u isto vrijeme, poštuju princip proporcionalnosti”, stajalište je OESS-a. Pozvali su da se predložene izmjene kaznenog zakona odbace te da se pažljivo definiraju alternative koje će isključiti mogućnost zloporaba za kojima bi posegnule vlasti.
Kriminalizaciju klevete u RS-u kritizirali su i SAD te Europska unija, no unatoč tome predsjednik RS-a Dodik je sredinom svibnja najavio kako će sporna zakonska rješenja biti usvojena već na narednoj sjednici entitetskog parlamenta. “Ja cijenim novinare, ali kao što ima bitangi među političarima, a ima ih koliko hoćeš, toliko ima bitangi i novinara”, kazao je Dodik obrazlažući svoje viđenje razloga za kriminalizaciju klevete.
Njegov zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Srđan Mazalica, ujedno istaknuti član vladajuće stranke, ustvrdio je u petak na jednoj tribini u Sarajevu posvećenoj upravo problemima s predloženim zakonom kako cilj nije ograničiti novinarske slobode. Mazalica kaže kako i on ima puno primjedbi na nacrt zakona, ali misli da ga nakon ispravki treba usvojiti, a da svatko onaj tko svjesno iznosi laž može doći pod udar zakona.