Piše: Antonela Marinović Musa

 Internet je medij koji nudi širok spektar korisnih sadržaja, no isto tako krije i brojne opasnosti i rizike. Tim opasnostima posebno su izložena djeca, a s pojavom društvenih mreža, postalo je upitno njihovo ponašanje i sigurnost.

Upravo je korištenje društvenih mreža, posebno jedne od najpopularnijih mreža na svijetu – TikTok, bio povod da nam magistrica psihologije Kristina Paponja otkrije, između ostalog, kako da se roditelji, mediji, ali i školske ustanove u kojima djeca svakodnevno borave, uključe u praćenje sadržaja koji djeca konzumiraju na internetu.

Edukacija o opasnostima

Naime, društvena mreža, odnosno aplikacija TikTok, kojom su „zaluđeni“ osnovnoškolci i srednjoškolci, primamljiva je i djeci i mladima u našoj sredini. Paponja nam je kazala da djeca dosta vremena provode koristeći je.

-Aplikacija se temelji na videozapisima, što ih izuzetno privlači. Također, ona je dostupna bez korisničkog računa, no izazovi koji postaju popularni i atraktivni, zapravo mogu biti i opasni. Zato je potrebno djecu educirati o opasnostima te aplikacije, rekla je Paponja.

Smatra da potpuna zabrana neke od društvenih mreža ili interneta ne dovodi do dugoročnih učinaka.

-Ograničeno korištenje interneta, otvoreni razgovori s djetetom i zajedničko pretraživanje sadržaja koje dijete pregledava, dovoljno je da bismo smanjili negativne učinke TikToka ili interneta općenito. Moram istaknuti i to da, iz grupnog rada i radionica s učenicima, saznajem da ipak mali postotak roditelja prati što njegovo dijete radi na internetu i što pretražuje. O ovoj temi htjela sam provesti istraživanje u školi, no zbog sadašnje situacije s pandemijom koronavirusa i nastave na daljinu te u grupama, to je palo u drugi plan, istaknula je naša sugovornica.

 Ona naglašava i to da su djeca tehnološki naprednija od odraslih.

„Mogu reći da odrasla populacija nije educirana po pitanju korištenja društvenih mreža. Mladi i djeca imaju više znanja o navedenom. Konkretno, ne znam koliko odraslih zna, primjerice, za aplikaciju TikTok i njene postavke“, kazala je Paponja. Dodala je i to da u ljubuškoj Osnovnoj školi Ivane Brlić-Mažuranić u kojoj radi nije zabilježen neprimjeren sadržaj kada su u pitanju društvene mreže, iako su se pojedini učenici okušali u nekim TikTok izazovima, no ne opasnim po život.

Problematika cijelog društva

Paponja nadalje navodi kako se ova problematika tiče cijelog društva, a ne samo pojedinaca. Potrebno je da se javnost, mediji, vlast, država, struka, školstvo i roditelji više bave temom opasnosti korištenja interneta. Ipak, koliko god radili na prevenciji, obitelj je ključan faktor u odgoju djeteta.

-Roditelji su danas prezaposleni. Svi se više bavimo egzistencijom. Ali, uvijek se može naći vremena za djecu. Zamijenimo vrijeme provedeno na internetu za vrijeme s djecom. Razgovarajte otvoreno, budite prijatelji, pretražujte internet zajedno. Na taj način možete vidjeti što zaokuplja vaše dijete. Objasnite mu koji su izazovi opasni i zašto. Kada već spominjemo TikTok, za navedenu aplikaciju potrebno je imati 16 godina. Nažalost, većina osnovnoškolaca lažira svoju dob kako bi instalirali navedenu aplikaciju, a to može biti motivacija roditeljima za praćenje sadržaja njihovog djeteta. Naglašavam važnost otvorene komunikacije.  Ovim putem apeliram na sve nas! Da radimo na prevenciji, educiramo sami sebe, onda i djecu o internetu i društvenim mrežama, prednostima, nedostacima i opasnostima samog korištenja, zaključila je Paponja