Kada je riječ o političkim kriterijima tijekom većeg dijela izvještajnog perioda, Parlamentarna skupština BiH bila je blokirana iz političkih razloga, što je rezultiralo zaostatkom u donošenju zakona, dok je Vijeće ministara BiH djelovalo u tehničkom mandatu sve do imenovanja nove Vlade, formirane tek u prosincu 2019. godine, 14 mjeseci nakon Općih izbora, objavio je Radio Slobodna Europa (RSE) referirajući se na godišnje izvješće Europske komisije (EK) za našu zemlju. Vlada Federacije BiH je, kako se upozorava, i dalje u tehničkom mandatu.

Bez poboljšanja Ustava i Izbornog zakona

U dokumentu se navodi i da Ustav BiH i na dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima u predmetima 'Sejdić-Finci' te sličnim slučajevima. Napretka nema ni u pogledu poboljšanja Izbornog zakona BiH i usklađivanja s europskim standardima i osiguravanja transparentnosti financiranja političkih stranaka. Izmjene i dopune, usvojene u srpnju 2020., bi trebale omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru prvi put od 2008. godine.

U godišnjem izvješću EK-a napominje se i da su u tijeku pripreme za održavanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i izrada i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a. Kako je konstatirano, nije postignut napredak ni u osiguranju povoljnog okruženja za civilno društvo a BiH je u ranoj fazi reforme javne uprave jer nema napretka ni u osiguranju profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa u kreiranju politika širom zemlje. Sve razine vlasti su usvojile strateški okvir za reformu javne uprave no trebaju još usvojiti akcijski plan koji se odnosi na to. Političko tijelo koje upravlja koordinacijom reforme javne uprave još nije uspostavljeno. Da bi se zajamčilo profesionalnu državnu službu, postupci te službe moraju se temeljiti na načelima zasluga i bez političkog uplitanja, ukazano je u dokumentu.

MN: Rana faza planiranja u oblasti pravosuđa

BiH je i u ranoj fazi planiranja u oblasti pravosuđaa tijekom izvještajnog perioda nije postignut napredak ni u toj oblasti: nisu poduzete odgovarajuće mjere za rješavanje nalaza izvješća stručnjaka o pitanjima vladavine prava a reforme integriteta naišle su na otpor pravosuđa, prenosi RSE.

Nadalje se dodaje kako evidentni znakovi pogoršanja zahtijevaju žurne mjere za jačanje integriteta i povratak povjerenja građana u pravosuđe, počevši od vjerodostojnog i rigoroznog sustava provjere financijskih izvješća nositelja pravosudnih funkcija. Prepreke pravosudnim reformama od strane političkih aktera, ali i unutar pravosuđa, te loše funkcioniranje pravosuđa narušavaju mogućnost da građani ostvare svoja prava, kao i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Rasprostranjena korupcija

Zemlja je u ranoj fazi i u pogledu suzbijanja i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u pronalaženju ključnih prioriteta mišljenja i preporuka za 2019. godinu u toj oblasti, kao i nalaza stručnog izvješća o pitanjima vladavine prava.

Korupcija je i dalje rasprostranjena te izravno utječe na svakodnevni život građana. Postoje sustavni nedostaci u operativnoj suradnji agencija za provedbu zakona, ako i vrlo ograničena razmjena obavještajnih podataka. Financijske istrage i zapljena imovine su, uglavnom, neučinkovite. Kontakt s EUROPOL-om još nije operativan a nisu poduzeti ni koraci za uspostavu suradnje s EUROJUST-om.

“Zemlja mora unaprijediti svoj kapacitet i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom“, konstatira EK. Što se tiče osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj je mjeri uspostavljen, dok sveobuhvatan strateški okvir još uvijek treba usvojiti. Poduzeti su neki koraci: Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a, a prva LGBTI parada ponosa u Sarajevu održana je mirno. Izazovi ostaju u pogledu slobode okupljanja, napose u RS-u. EK konstatira da BiH treba značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i kako bi se prevazišlo praksu 'dvije škole pod jednim krovom' i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve. Ukazano je da napretka nema ni u jamčenju slobode izražavanja medija i zaštitenovinara osiguranjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanjem financijske održivosti javnog RTV sustava.

Migracije

EU, koja je pružila značajnu potporu BiH u upravljanju migracijama, poziva vlasti BiH da žurno poduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile razvoj humanitarne krize.

Inače, godišnje izvješće Europske komisije o napretku za BiH jučer je predsjedatelju Vijeća  ministara BiH Zoranu Tegeltiji uručio šef Delegacije EU-a u BiH, veleposlanik Johann Sattler.

Ključni nalazi Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu

Politički kriteriji          

Tokom najvećeg dijela izvještajnog perioda, rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bio je blokiran usljed političkih razloga, što je dovelo do zakonodavnog zastoja, dok je Vijeće ministara djelovalo u tehničkom mandatu sve do formiranja novih vlasti, odnosno do decembra 2019. godine, što je 14 mjeseci nakon održavanja Općih izbora. Vlada Federacije BiH još uvijek je u tehničkom mandatu. Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u vezi sa odlukom  u predmetu Sejdić-Finci i drugim povezanim predmetima. Nije postignut napredak u unapređenju izbornog okvira u skladu s evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka. Izmjene i dopune usvojene u julu 2020. trebale bi omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru po prvi puta nakon 2008. godine. U toku su i pripreme za održavanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i izradu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevineEU. Nije postignut napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo. I dalje je potrebno osigurati značajne i sistemske konsultacije s civilnim društvom.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave te nije postignut napredak u osiguravanju profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa izradi politika u cijeloj zemlji. Svi nivoi vlasti usvojili su Strateški okvir za reformu javne uprave, a u narednom koraku potrebno je usvojiti prateći akcioni plan. Još uvijek nije uspostavljeno političko tijelo zaduženo za koordinaciju reforme javne uprave. Kao garant profesionalne državne službe, procedure u okviru državne službe moraju se temeljiti na kvalifikacijama i bez političkih uplitanja.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti pravosuđa. U toku izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti. Nisu poduzete odgovarajuće mjere za postupanje po nalazima iz Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Reforme po pitanju provjere integriteta naišle su na otpor u pravosuđu. Očiti znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, počevši od kredibilnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nositelja pravosudnih funkcija. Opstrukcije pravosudnih reformi od strane političkih aktera, ali i unutar samog pravosuđa, te njegova nefunkcionalnost, narušavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.     
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/postigla određeni nivo pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u rješavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja i preporuka iz 2019. godine u ovoj oblasti, niti po pitanju nalaza Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena i predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost, sa zabilježenim političkim klijentelizmom na svim nivoima vlasti koji direktno utiče na svakodnevni život građana. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona i iznimno ograničena razmjena obavještajnih podataka. Ni policijske strukture nisu imune na politička uplitanja. Finansijske istrage i zapljene imovine uglavnom su neučinkovite. Još uvijek nije operativna kontakt tačka za saradnju s Europolom. Nisu poduzeti koraci za uspostavljanje saradnje s Eurojustom. Zemlja mora unaprijediti svoje kapacitete i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.

Što se tiče temeljnih prava, premda je zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj mjeri uspostavljen, još uvijek preostaje usvajanje sveobuhvatnog strateškog okvira. Poduzeti su određeni koraci, prije svega odluka Ustavnog suda o ukidanju smrtne kazne iz Ustava Republike Srpske, te mirno održavanje prve LGBTI povorke ponosa u Sarajevu. I dalje su prisutni izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u Republici Srpskoj. Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava te ukinula  praksa „dvije škole pod jednim krovom“ i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve. Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštiti novinara kroz osiguravanje adekvatnog odgovora sudstva na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanje finansijske održivosti sistema javnog emitovanja.

EU je pružila značajnu podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. EU apeluje na vlasti Bosne i Hercegovine da hitno poduzmu sve neophodne mjere kako bi spriječio razvoj humanitarne krize. EU takođe očekuje da se propisno istraže kršenja zakona. Bosna i Hercegovina mora osigurati učinkovitu koordinaciju, na svim nivoima, u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

Po pitanju ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Kvalitet privrednog upravljanja bilo je otežano usred zastoja u uspostavljanju vlasti i nedovoljne saradnje na entitetskim i državnom nivou, onemogućavajući, između ostalog, napredak u smislu unapređenja poslovnog okruženja koje ograničavaju značajne slabosti, uključujući procedure ulaska i izlaska s tržišta, vladavinu prava, te nadzorne i regulatorne institucije. Snažna domaća potražnja pogodovala je ekonomskom rastu, a odražavala je značajne prilive doznaka radnika i nisku stopu inflacije. Javni sektor i dalje ostaje preglomazan. Finansijski sektor ostaje stabilan, uz povećanje kredita i pad nezaposlenosti, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Ipak ekonomski uticaj COVID-19 pandemije doveo je do naglog pada ekonomskih aktivnosti i pogoršanja na tržištu rada.

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i još uvijek je u ranoj fazi u smislu kapaciteta  potrebnih da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Ukupna kvaliteta obrazovanja i dalje je niska, dok su mjere za poboljšanje transportne i energetske infrastrukture i dalje nedovoljne. Obim strukturnog prilagođavanja je ograničen, premda je došlo do određene diversifikacije u trgovinskoj strukturi zemlje.

Bosna i Hercegovina nastavila je da aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji i održavanju dobrosusjedskih odnosa. Postignut je napredak u usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije te je isti potrebno nastaviti.

Bosna i Hercegovina je sveukupno u ranoj fazi/ima određeni nivo pripremljenosti i sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU te treba značajno ubrzati proces usklađivanja s pravnom stečevinomUnije, i provesti i provoditi prateće zakonodavstvo. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je nikakav ili ograničen napredak po različitim poglavljima pravne stečevine Unije. Posebnu pažnju treba posvetiti oblastima slobodnog kretanja roba, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, informacionom društvu i medijima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu, transportnoj politici, energetici, ekonomskoj i monetarnoj politici, statistici, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja te finansijskoj kontroli.

Ključni datumi

Juni 2003. godine: Na samitu EU i zemalja Zapadnog Balkana u Solunu potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana.

Juni 2008. godine: Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima.

Decembar 2010. godine: Bezvizni režim za područje Schengena za građane Bosne i Hercegovine.

Septembar 2011. godine: Dvojna funkcija šefa Delegacije EU kao specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, čime je osnažena uloga EU u zemlji.

Juni 2015. godine: Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine.

Februar 2016. godine: Bosna i Hercegovina podnosi zahtjev za članstvo u EU.

Septembar 2016. godine: Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da predstavi svoje Mišljenje (Avis) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.

Februar 2018. godine: Evropska komisija usvaja svoju strategiju za „Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačani angažman EU-a sa Zapadnim Balkanom“.

Maj 2019. godine: Evropska komisija usvojila je Mišljenje o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine, koje uključuje 14 ključnih prioriteta.

Decembar 2019. godine: Vijeće EU usvaja zaključke o Mišljenju Komisije, pozdravljajući 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja kao uslova koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti za preporuku otvaranja pristupnih pregovora.

Februar 2020. godine: Revidirana metodologija koju je predstavila Evropska komisija s ciljem daljih iskoraka u procesu proširenja kroz snažnije političko upravljanje i kredibilniji, predvidivljiji, dinamičniji način.

Maj 2020. godine: Samit EU i zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu, uz ponovljenu evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine.

Oktobar 2020. godine: Prijedlog Komisije za unapređenje odnosa EU i zemalja Zapadnog Balkana s Ekonomskim i investicijskim planom za region.

Za više informacija

Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu