Zastupnički dom Parlamenta BiH je odbio da se u dnevni red sjednice uvrsti zaključak u okviru kojeg bi se zastupnici odredili prema Europskom danu sjećanja na žrtve totalnih režima i regulirali obilježavanje tog dana. Izjašnjenje o tome predložio je šef Kluba HDZ-a BiH Nikola Lovrinović koji je podsjetio da taj Klub već treći put pokušava uvrstiti tu točku u dnevni red sjednice te pozvao Vijeće ministara BiH da pripremi rezolucije Vijeća Europe i Europskog parlamenta koje se odnose na totalitarne i bivše komunističke režime. “Vijeće ministara treba ponuditi prijedlog odnosa prema tom pitanju koji će biti prihvatljiv svima. Došlo je vrijeme da se to pitanje riješi“, obrazložio  je Lovrinović svoju inicijativu. Iako najavljena kao točka dnevnog reda, zastupnik SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Nermin Nikšić povukao je svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Zastupnici nisu prihvatili ni da se na dnevni red uvrsti inicijativu kojom se od Vijeća ministara BiH traži da u roku od 10 dana provede proceduru prema Hrvatskoj kako bi omogućilo promet učenika preko Graničnog prijelaza Gabela Polje. Naime, jedini otvoreni granični prijelaz između BiH i Hrvatske, otkako je počela pandemija korona virusa, jest onaj u Doljanima. Svi drugi su zatvoreni, uključujući i Gabela Polje, a koji je, obzirom na dnevne migracije lokalnog stanovništva s obje strane granice, bio najfrekventniji. Damir Arnaut, koji je inicirao ovo pitanje, je na Twitteru objavio da su protiv njegove inicijative da se GP Gabela Polje otvori za malogranični promet, kako bi djeca preko tog prijelaza mogla ići u školu u Metković, umjesto 14 kilometara okolo preko GP Doljani, bili zastupnici HDZ-a BiH.

Ima li uopće Vijeće ministara većinu?

Tijekom sjednice, obavljena je i rasprava o Izvješću o radu Vijeća ministara BiH za 2019. godinu a zastupnici su u okviru rasprave ukazali na propuste koje je Vijeće ministara BiH imalo u prošloj godini. Tako je zastupnik Damir Arnaut ukazao da je Vijeće ministara BiH od početka mandata predložilo svega četiri zakona. Odgovarajući na zastupničko pitanje, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je, pak, argumentirao da se ne treba natjecati tko će predložiti više zakona, već je cilj predložiti što više zakona koji će dobiti potporu. “Ako postoje temeljne razlike za zakonsko rješenje, onda nema smisla predlagati zakone koji neće dobiti potporu Parlamenta“, naveo je Tegeltija, na što je Arnaut odgovorio da je Tegeltija priznao da je Vijeće ministara usvojilo program rada a da je onda kazao da ne radi na realiziaciji tog programa. “Novi saziv Vlade Hrvatske je usvojio već 16 prijedloga zakona a vi ste od početka mandata predložili četiri“, istakao je Arnaut i problematizirao priznanje da Vijeće ministara ne uživa parlamentarnu većinu. “Vijeće ministara BiH nema većinu. To ste rekli. To znači da vi nemate potporu većine u ovom Domu“, zaključio je Arnaut. Zastupnik A-SDA Jasmin Emrić, pak, drži da je Vijeće ministara BiH jedna od rijetkih vlada kojoj je mrsko predlagati i usvajati zakone, tj. vršiti osnovnu zadaću iz svog djelokruga rada. On smatra i da je opravdanje zatraženo u nepovoljnom političkom ambijentu, ali napominje da je to tako i trebalo stajati u Izvješću. Podsjetio je i da je za imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH trebala cijela godina nakon održanih izbora.

O migrantskoj krizi

Nenad Nešić, zastupnik DNS-a, je na otvaranju sjednice zapitao kakva je situaicja s migrantskom krizom i što Vijeće ministara BiH poduzima po tom pitanju.  Odgovarajući na to pitanje, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić iznio je podatak da je, od ukupnog broja migranata koji se trenutno nalaze u BiH, Služba BiH za poslove sa strancima registiriala njih 6.101, od čega 5.930 migranata boravi u privremenim centrima. “Postoji koordinacijsko tijelo koje djeluje kao operativni stožer, ono s policijskim agencijama koordinira kontrolu ulaska i kretanja migranata. Ostvaruje komunikaciju s međunarodnim organizacijama, pomaže financijski i stručno“, naveo je Cikotić i dodao da je u tijeku ažuriranje plana aktivnosti i mjera za djelotvorno upravljanje migrantskom krizom. Kao ključni izazov naveo je jačanje institucija države i ravnomjernu raspodjelu migrantske krize, dok je sljedeći fokus, kako je dodao, na što kvalitetnijem zatvaranju istočne granice. Ministar sigurnosti ocijenio je potrebnim urediti sustav identificiranja migranata. “Jedino mi u regiji vršimo biometrisjku identifikaciju, manje od 1% migranata ima bilo kakvu identifikacijsku informaciju iz zemlje podrijetla. Odbacuju i ne nose dokumente. Potrebno je podići razinu instituta azila i s pravosudinim sustavom urediti procesuiranje migranata, jer imamo porast broja kaznenih djela“, istaknuo je Cikotić uz konstataciju da je nužno i pojačati suradnju s institucijama EU-a. Zastupnik Nešić je, pak, poručio da nije zadovoljan odgovorom ministra sigurnosti BiH istaknuvši da je ključna komunikacija s Europskom unijom. “Problem migranata je problem EU-a i ona treba rješavati pitanja migrantske krize“, zaključio je Nešić.