Ravnatelj Zavoda penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH Zijad Krnjić osvrnuo se na najavljeni rekordni Prijedlog proračuna FBiH i kako će se to, konkretno, odraziti na rast mirovina u FBiH. Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Krnjić, sukladno Zakonu o MIO i dalje su doprinosi, transferi iz proračuna za povoljnije mirovine, te ostali prihodi, prihodi FZ MIO/PIO, koji se mogu trošiti za isplatu mirovina i troškove nosioca osiguranja. Prema tome prijelaz na financijsko poslovanje preko jedinstvenog računa proračuna, nema važnijeg značaja za mirovinski sustav u FBiH. No, sukladno propisima o povoljnijem umirovljenju, koji su i dalje na snazi, kao što je Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, Zakon o pravima ratnih vojnih invalida, Zakon o pravima dobitnika najviših ratnih priznanja, posebni staž po Zakonu o MIO, itd., dio tih mirovina se financira iz proračuna FBiH. 'Obzirom na okolnost financijskog poslovanja FZ kroz trezor, to znači da se dio penzija po tim propisima financira iz nenamjenskih poreznih prihoda proračuna, a ne iz doprinosa za MIO. Obaveze proračuna FBiH i prije našeg prijelaza na poslovanje kroz trezor, izišle su na oko 280 milijuna maraka, sada su te obaveze preko 370 milijuna maraka. U 2021. FBiH je, mimo doprinosa za MIO, izdvojila za financiranje dijela povoljnijih penzija oko 294 milijuna maraka, a to je za oko 70 milijuna maraka manje od obračuna, što znači da mirovinski sustav u FBiH nije dodatno koštao FBiH niti jednu marku, čak je financirano manji iznos za povoljnije mirovine. To je jasan pokazatelj da je mirovinski sustav u FBiH, financijski, potpuno stabilan', kazao je Krnjić. Pojasnio je da, sukladno Zakonu o MIO, penzije se usklađuju po formuli: 50 posto stope rasta BDP-a plus 50 posto indeksa potrošačkih cijena. 'Još se čeka podatak o rastu BDP-a za IV kvartal 2021., da bismo imali kompletne podatke za utvrđivanje stope redovnog usklađivanja mitrovina. Prema trendovima iz prethodnih kvartala mi očekujemo da će stopa redovnog usklađivanja biti oko osam posto, sa primjenom od 1. siječnja 2022. Osim toga, izmjenama Zakona o MIO od prije mjesec, omogućeno je i izvanredno povećanje mirovina do stope rasta realnog BDP-a u prethodnoj godini, a što će biti minimalno još tri posto. Dakle u 2022. će mirivine biti povećane za preko 11 posto', pojasnio je Krnjić.. Za isplatu takvih mirovina, dodaje on, bit će utrošeno oko 2,5 milijardi maraka, što je više sredstava za mirovine nego u 2021. za oko 300 milijuna maraka, te 2,5 milijardi je sadržano u ukupnim rashodima proračuna FBiH od 5,6 milijardi maraka. 'Dakle sve naprijed iskazane brojke značit će za penzionera, da će minimalna mirovina biti oko 425 maraka, zajamčena mirovina oko 532 maraka, a prosječna samostalna mirovina u FBiH će biti 545 maraka', istakao je Krnjić. Dodao je da je inflacija, kao svjetski problem, kojem se svi teško mogu oduprijeti 'ogromni mračni oblak' iznad svih nas i da nije moguće prognozirati koje razmjere će to imati. 'Tako da su i ova izvanredna povećanja koja ćemo napraviti i koja bi napravili i bez inflacije označena kao uspjeh. Međutim svakako će biti lakše i umirovljenicima sa ovim povećanjima nego da ih nema. Ukoliko inflacija bude još snažnija FBiH će morati naći i naći će još instrumenata da i umirovljenicima pomogne da se izbore sa očekivanim porastom troškova', naglašava direktor Federalnog zavoda MIO. Zaključio je da je u 2020. bilo značajnog pada doprinosa za PIO, kao posljedice pandemije. 'Međutim Vlada je intervencijom, kroz plaćanje doprinosa za dio obveznika u problemima, održala razinu prihoda koji je omogućio urednu isplatu mirovina. Rat u Ukrajini nije na direktan način uticao na naše prihode, ali će to, kao svjetska kriza, i ekonomska, svima nama stvoriti probleme, a kroz porast cijena već stvara', zaključuje Krnjić.