Kroz djelovanje udruga građana, osobe s invaliditetom u BiH sve aktivnije sudjeluju u unaprjeđenju svog položaja i zagovaranju jednakih prava. Organizirane na načelima dobrovoljnog članstva i zakonitog djelovanja, te udruge predstavljaju važan most između potreba svojih članova i institucija sustava. Značaj njihova rada prepoznao je i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Federacije BiH, koji kroz programe podrške i javne pozive osigurava financijska sredstva za realizaciju projekata i održivost zaposlenosti. 

Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječje paralize Zenica, utemeljeno 1980. godine, danas okuplja više od 125 članova iz Zenice, Žepča, Visokog i Kaknja. Od 2015. godine, realiziralo je niz projekata usmjerenih na poboljšanje statusa osoba s invaliditetom i njihovu veću uključenost u društvo. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja Harun Aliefendić ističe važnost institucionalne podrške. 

- Mi kroz projekte Fonda realiziramo budućnost i nastavak rada. Da nema tih sredstava, vjerojatno bismo tavorili negdje na sredini ili ispod sredine, ali kontinuitet rada je ključan za dobrobit osoba s invaliditetom, kaže Aliefendić. Među  aktivnostima ovog Udruženja, osobito se izdvajaju one na uklanjanju arhitektonskih barijera, zahvaljujući čemu Zenica važi za jedan od pristupačnijih gradova u BiH.

Iskustvo osobne koristi od programa Fonda dijeli i predsjednica Udruženja Samira Džidić. 

- Koristila sam poticaje Fonda za zapošljavanje, ali i za profesionalnu rehabilitaciju, tj. za troškove fakulteta. Kroz Fond danas imamo mogućnost dodatnih obuka, školovanja i osposobljavanja, što nam omogućava biti konkurentni na tržištu rada, pojašnjava Džidić. 

I Udruženje slijepih Sarajevske županije, utemeljeno 1948. godine, dugogodišnjim radom pridonosi zaštiti prava slijepih osoba. Direktor Udruženja Fikret Zuko ističe da je podrška Fonda bila ključna za stabilno funkcioniranje organizacije. 

- Lot 5 je osigurao održivost zaposlenih osoba s invaliditetom koje rade u Udruženju. Fond nam financira režijske troškove, kao i nabavu suvremenih pomagala, što slijepim osobama omogućava samostalan i efikasan rad, precizira Zuko, prema čijim riječima bi, bez te podrške, razina aktivnosti i opremljenosti Udruženja bila znatno niža.  

Pozitivni primjeri povezivanja profesionalne rehabilitacije i tržišta rada

Primjer povezivanja profesionalne rehabilitacije i tržišta rada dolazi iz ProREHA centra i socijalnog poduzeća 'Greens' d.o.o., čiji direktor i osnivač Vedad Vajzović ističe da je kompanija utemeljena 2018. s ciljem zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama na otvorenom tržištu rada. 

- Firma je prilagodila radna mjesta i posluje po načelima socijalnog poduzetništva. Bavimo se urbanom i organskom proizvodnjom hrane, što se pokazalo kao prirodno i poticajno radno okružje, navodi Vajzović uz napomenu da ProREHA i Greens sa Fondom godinama surađuju na unaprjeđenju procesa zapošljavanja. Zaposlenica Greensa Amila Redžić ističe važnost radne atmosfere. 

- Ovdje se ne osjećam kao osoba s invaliditetom, već kao dio tima koji pridonosi razvoju poduzeća. Prvi negativan odgovor nije znak da treba odustati, poručila je. 

Udruženja osoba s invaliditetom u FBiH, uz podršku Fonda, aktivno pridonose izgradnji inkluzivnog društva kroz projekte, zapošljavanje i edukaciju. Kroz programe, poput LOT-a 5 i novčanih stimulansa za zapošljavanje, Fond sustavno radi na jačanju profesionalne rehabilitacije i razvoju inkluzivnog tržišta rada s ciljem osiguranja ravnopravnih prilika i veće samostalnosti osoba s invaliditetom.