Zdrav stav prema izgradnji vrijednosti intelekta u društvu podrazumijeva širok sustav vrijednosti - napredan intelekt ne samo da misli o tome što se može, već i o onome što se mora kritizirati, ukazano je jučer uoči redovite sesije Asocijacije “Krug 99“, održane u online formatu, a na temu “Politička moć i anti/intelektualizam“, na koju su, kao uvodničari,  govorili prof. dr. Džemal Sokolović, prof. dr. Senadin Lavić, psiholog Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić.

Sokolović je stava da su intelektualci odgovorni za raspad Jugoslavije, za ratove u Sloveniji i Hrvatskoj, a osobito za zločine i katastrofu BiH. “Kažem 'katastrofu', jer je to izraz koji je koristio bivši američki veleposlanik Zimmermann. No, intelektualci, neki drugi, također su zaslužni za zaustavljanje zločina i rata u BiH, pa čak i za sprječavanje mnogo crnjeg scenarija“, dodao je Sokolović navodeći da, stoga, pojmu antiintelektualizma treba pristupiti dijalektički a intelektualce podijeliti u one kritičke i apologetske. Apologetske učenjake on dijeli na poltrone i demagoge, one koji se ili ulaguju onima iznad sebe ili dodvoravaju onima ispod, kada jednom dođu na vlast.

Sokolović: Suverenost svaakog pojedinog građanina

“Ohrabren posljednjom rezolucijom Europskog parlamenta, ali i nizom izjava istaknutih europskih političara posljednjih dana, moram reći da još uvijek među intelektualcima ima previše onih koji ne odustaju od anakronog termina 'konstitutivnost naroda' i od još problematičnijeg izraza 'legitimni predstavnici naroda', oba protivna europskim vrijednostima“, rekao je Sokolović koji drži da je takvo dijeljenje vlastitog naroda, Srba, Hrvata, Bošnjaka, oblik nacionalizma kojeg on naziva autonacionalizam. Ukazao je i da je neprihvatljivo inzistirati na bilo kakvoj teritorijalizaciji BiH temeljenoj na etničkom kriteriju. “Svaki građanin ove zemlje mora biti suveren, a to se postiže samo tako što će biti punopravan na svakom pedlju ove zemlje. Pravno rješenje već postoji, samo je potrebno provesti odluke suda u Strasbourgu“, mišljenja je Sokolović.

Lavić: Država-nacija temeljena na religiji i narodnjačkom populističkom mentalitetu

Prof. Lavić je kazao da su prava pojedinca u BiH odavno pod hegemonijom ili supremacijom kolektiva, tako da je u društvenom ambijentu nametnuto vladanje "kolektivnog ja", koje potiskuje svako pojedinačno mišljenje. Ljudi su, naveo je on, prisiljeni razumijevati se kao članovi velikog tijela etničko-religijske zajednice kojim upravljaju etnopolitičari narodnjačkih stranaka i svećenici iz religijskih institucija. “Zato je nacija, država-nacija u ovim krajevima temeljena na religiji i narodnjačkom populističkom mentalitetu. Mi još nismo, u povijesno-političkom smislu, iskusili slobodno građanstvo, liberalno-republikansku demokraciju i vladavinu prava u međuljudskim interakcijama. Stoga se opravdano može reći da smo zatočenici balkanske komunitarijanske etnokracije koja nameće građanima sporne, sumnjive modele političke organizacije društva i države, inaugurirajući 'plemensku svijest' kao paradigmu svjesnog ljudskog djelovanja“, ocijenio je dodavši da još uvijek nismo dostigli građansko društvo kojim dominira ideal vladavine prava i slobode pojedinca. “Visoki dužnosnici etničko-religijskih političkih stranaka bez ikakve odgovornosti provode zlouporabu institucija sustava i kontroliraju svaku moguću kritičku ideju koja bi ih na bilo koji način dezavuirala“, upozorio je Lavić uz ocjenu da smo danas zarobljeni u društvo neznanja, kojim dominiraju poluobrazovani manipulatori nesvjesni što za jedno društveno-kulturno znači postojanje zajednica slobodnomislećih ljudi.

Šošić: Nema znanja bez morala

Prema riječima psihologa Šošića, antiintelektualizam nije novost, osobito ako se promatra u globalnim okvirima. On smatra da je kritičko mišljenje ključna odlika onog za čim danas žalimo. “Jasni i svijetli primjeri znanstvenih tradicija koje su iznjedrile neke od najvećih postignuća suvremene civilizacije svjedoče o značaju kritičkog mišljenja, a time i kritike. Naime, vrijednosti i osobine mišljenja se razvija kroz internalizaciju onog čemu je osoba u odgovarajućem periodu razvoja izložena u svojoj okolini. Kritičko mišljenje se razvija kroz izlaganje kritici. Drugim riječima, nema kritičkog mišljenja bez kritike“, pojasnio je Šošić koji drži da je teško u siromašnom društvu, željnom brzog zadovoljavanja osnovnih potreba, probuditi i razviti svijest da za napredak nije dovoljno imati samo znanje ili samo uređene međuljudske odnose. “Nema znanja bez morala, onog kakav opću vrijednost stavlja ispred ugode pojedinca“, poručio je Šošić dodavši da zdrav stav prema izgradnji vrijednosti intelekta u društvu podrazumijeva širok sustav vrijednosti, dok napredan intelekt, ne samo da misli o tome šta se može, već i o onome što se mora kritizirati.

Prof. Bašić svoje izlaganje je temelji na tezi da je u BiH antiintelektualizam poprimio institucionalne forme. “Primjeri stvaranja etničkih akademija znanosti te raznih intelektualnih udruga s etničkim odrednicama idu u prilog antiintelektualizmu“, argumentiro je Bašić i istaknuo da su sveučilišta mjesta razvoja slobodnog i kritičkog mišljenja, mjesta gdje slobodnomisleći intelektualci, profesori, studenti i suradnici smiju iznijeti svoje javne stavove, po mogućnosti kritičke, koji se odnose na nefunkcioniranje sustava, uređenja države i slično. “U idealnom slučaju, imamo situaciju da država plaća na javnom sveučilištu ljude, intelektualce, profesore, da bi oni, u pravilu, kritizirali tu istu državu, to je idealan slučaj“, ukazao je Bašić. “U širem kontekstu, antiintelektualizam i antihumanizam je i držanje BiH kao države zarobljene 25 godina u svojevrsnom statusu quo, pored obveza o izgradnji demokratske države, a koje su utvrđene, potpisane i preuzete u okviru mirovnog sporazuma“, zaključio je.