Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ Adil Kulenović na današnjoj sesiji o temi "Gdje nas je doveo etnonacionalizam i kako dalje?" kazao je da je apel objavljen prije nekoliko dana regionalnog civilnog društva EU, SAD, NATO vladama pod naslovom "Neuspješna konsolidacija balkanskih zemalja – suočite se s tim!", na najbolji način dijagnosticira turbulencije u regionu, ali i definiše očekivane mjere i postupke kako bi mir i demokratski razvoj bili realno mogući.

- I ne samo na Balkanu, već i Evropi takođe. Tim prije što su posljednji etnonacionalistički udari prema zemljama Balkana došli iz okrilja dijela članica EU. A tiču se itekako Bosne i Hercegovine kojoj je i sada namijenjena sudbina monete za potkusurivanje velikodržavnih aspiracija i ambicija.

Petina potpisnika Apela jesu članovi Kruga 99 i to govori o našem odnosu prema svim idejama izrečenim u tekstu - naveo je Kulenović.

Uvodničarka Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, jedna od autorica ideje i teksta apela je kazala da se Balkan sada nalazi u fazi kada je neophodan jedan pozitivan pristup budućnosti i u očekivanju nekog značajnijeg angažmana Amerike i Evrope.

- Mislim da treba da idemo u susret tome s novim prijedlozima i novim inicijativama da budemo što aktivniji jer nije moguće da se stvari urede samo izvana nego mora da ima značajnu podršku iznutra u svakoj od ovih zemalja. Naravno da bi sve ovo bilo moguće neophodno je ipak napraviti jasan uvid u tok gdje smo mi danas -kazala je Biserko.

Dodala je da proces etnonacionalizacije društva postaje dominantan u svim jugoslovenskim društvima. To znači da se društvo u cjelini tretira kao vlasništvo dominantne etnonacije, a suprotno očekivanjima da će post jugoslovenska društva stremiti demokratizaciji. Ona su većinski prihvatila autoritarizam novih političkih elita.

-  Nakon što je Balkan postao poprište geostrateških nadmetanja određeni krugovi ponovo priželjkuju rekompoziciju Balkna. Tome u prilog govore i brojni non paperi koji sve učestalije cirkulišu – navela je Biserko.

Naravno Srbija je značajan faktor stabilnosti ili nestabilnosti regiona i zato je njena fiksacija na nacionalnu državu koja će ujediniti sve Srbe još uvijek aktuelna i glavna je prepreka konsolidacije regiona ali i same Srbije.

Sve dok je tako njen odnos prema Evropi i najbliže okruženju ostat će problematičan – istakla je Biserko.

Kazala je kako je neophodno, u očekivanju da Amerika i Evropska unija krenu u završavanje nezavršenog na Balkanu, da se sve građanske snage, partije i pokreti ujedine na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, da se nametnu socijalna odnosno klasna pitanja.

- Dominacija etnonacionalističkih prioriteta sakriva suštinu problema Bosne i Hercegovine i potrebne su nove koalicije koje će legitimisati građane. Potreban je novi društveni ugovor – navodi uvodničarka Sonja Biserko.

Zaključuje da zato Evropska unija mora da definiše mapu puta za Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija mora izdvojiti Bosnu i Hercegovinu s obzirom na kontinuirano miješanje susjednih zemalja.

- U tom smislu Bosna i Hercegovina treba što prije da dobije status pridruženog člana ili nekakav specijalni aranžman sa  Evropskom unijom. To je moralna obaveza prema Bosni i Hercegovini jer je i međunarodna zajednica odgovorna za njenu ljudsku i materijalnu devastaciju tokom četiri godine rata, jer nije bila spremna da ga blagovremeno zaustavi - kazala je osnivačica je i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.