Daytonski mirovni sporazum nije trajni pravni okvir za BiH, buduće uređenje zemlje će biti građanska država liberalne demokracije, a građanin treba biti u središtu novog Ustava BiH, poručeno je u nedjelju uoči sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99“, na kojoj su, u online formatu, na temu “Građansko uređenje države osigurava mir i prosperitet BiH”, kao uvodničari izlagali Dženan Đonlagić, zastupnik Demokratske fronte (DF) u Zastupničkom domu BiH, i Senadin Lavić, član Predsjedništva DF-a, javlja Anadolija.

Kulenović: Prijelomna vremena traže hrabre odluke o sudbonosnim pitanjima

Predsjednik “Kruga 99“ Adil Kulenović u uvodnom je obraćanju ocijenio da se BiH nalazi na povijesnoj prekretnici u svom društvenom i državnom razvoju, da je neprestano u konfliktu s ultimativnim politikama ucjena, kontinuiranih blokada i destruktivnih djelovanja unutar institucija vlasti, da je suočena s otvorenim separatizmom i puzajućom, ali upornom strategijom razgradnje države, ciljanog urušavanja društvene kohezije i povjerenja između ljudi, sustavnog produciranja mržnje, nepovjerenja i podvajanja, negativnih demografskih promjena i iseljavanja stanovništva, stalnih opasnosti za mir i obnovu nasilja…

“U prijelomna vremena mora se donijeti hrabre odluke o sudbonosnim pitanjima za mir i napredak države i društva. Konačno se mora napraviti izbor između energičnog odbacivanja ili daljnjeg robovanja velikodržavnim ekspanzionizmima susjednih zemalja različitog modaliteta i ostvarivanja ratnih ciljeva, sve do njihova grubog uplitanja u političku neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet ove zemlje”, poručio je Kulenović.

Đonlagić: BiH treba promjenu političke paradigme

Đonlagić je naveo da je njegova glavna teza, kada se govori o ovoj temi, da je građanska BiH dogovorena u Daytonu.

“Buduće uređenje BiH će biti građanska država liberalne demokracije a krajnji cilj Daytonskog mirovnog sporazuma je građansko uređenje”, rekao je Đonlagić, potkrepljujući to Aneksom 3 Daytonskog porazuma koji govori o izborima i izbornim procesima u BiH.

Kako je dodao, Daytonski mirovni sporazum nije trajni pravni okvir za BiH  već ga se itekako može nadograditi i dinamički razvijati, prvenstveno sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

“Tzv. legitimno predstavljanje ne postoji u sadašnjem Ustavu BiH niti postoji u suvremenoj Europi. Eksploatirati taj termin u javnosti je protueuropski. Sve presude Europskog sud za ljudska prava u slučaju BiH, njih pet, mora se provesti kroz izmjene Ustava BiH, pa onda i kroz izmjene Izbornog zakona”, istaknuo je Đonlagić koji vjeruje da je većina u ovoj zemlji za građansku demokratsku državu.

A građanska država BiH se, prije svega, treba temeljiti na zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca koji živi u njoj, jednake vrijednosti glasa, bez obzira na etničku pripadnost ili na mjesto prebivališta.

“BiH treba promjenu političke paradigme u kojoj se danas sve određuje na osnovu etničkog ekskluziviteta”, rekao je Đonlagić istaknuvši da su svi politički zahtjevi za izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koji se temelje na etničkom načelu suprotni Daytonskom sporazumu i međunarodnom pravu.

Taj sporazum, ukazao je, nadalje, zahtijeva od zakonodavne vlasti, Parlamentarne skupštine BiH, građansko načelo uređenja BiH dok Europska konvencija, koja je nadređena daytonskom Ustavu, mora predstavljati osnov za provedbu ustavne i reforme izbornog zakonodavstva.

Đonlagić je stava da je koncept građanske države odgovor na stanje u ovoj zemlji, koje danas karakterizira pokušaj cementiranja uređenja na dominantno etničkom modelu. Navodeći da gađanin treba biti u središtu novog Ustava BiH, poručio je da njegova individualna građanska prava, pak, ne isključuju kolektivna, već su ona sadržana u pravu svakog pojedinca.

Izazivanje sukoba kao nastojanje da se zadrži dostignute pozicije moći

Lavić smatra da je etnopolitika proteklih godina pokazala suštinsku neosjetljivost za čovjeka.

“Demokratske građanske politike, na drugoj strani, moraju pokazati da misle na građanina i osjećaju njegove probleme u BiH, tj. moraju misliti na obične ljude u svakodnevnom životu koji, ni krivi ni dužni, ispaštaju zbog nacionalističke bolesti pojedinaca i projektiranih masovnih psihoza. Misliti na građane znači boriti se za njihovu ravnopravnost na svakom pedlju državnog teritorija BiH i iskazati brigu i odgovornost za državu koja osigurava prosperitet“, pojasnio je Lavić istaknuvši da suvremena europska demokratska država ne poznaje koncept “konstitutivnosti” koji se pokušava nametnuti u BiH.

Projekt “konstitutivnosti”, koji danas etnopolitika preferira, glavni je instrument preko kojeg Srbija i Hrvatska ostvaruju izravno miješanje u unutarnja pitanja BiH, upozorio je on. Govoreći o proizvodnji sukoba i radikalizama, tj. o tome zašto se u BiH pokušava izazvati konflikt među narodima, naveo je da je razlog tome nastojanje da se zadrži dostignute pozicije moći etnopolitike i tzv. legitimnih predstavnika nad društvenim procesima.

“Inzistiranje na etničkom konfliktu i konfrontaciji samo služi u 'ratu' za resurse i privilegije, za očuvanje nakupljenog bogatstva u 'ime osiromašenog i poniženog naroda' za nekoliko političkih tajkuna i oligarhija”, rekao je Lavić koji je ocijenio i da se nedavne pregovore o Izbornom zakonu u

Neumu nije vodilo s ciljem iznalaska rješenja, već s nakanom da se političku situaciju zategne do sukobljenosti, prijetnji, etničke konfrontacije u kojoj će “legitimni predstavnici opljačkanih i raseljenih naroda” tražiti mir i pomirenje između navodno zavađenih naroda.

“A glavni cilj protubosanske etnopolitike je obustaviti funkcioniranje države, razgraditi ju po etničkim linijama i definitivno uništiti. Tako će se sačuvati opljačkano bogatstvo vođa naroda”, zaključio je. (AA)