Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Trend niskih godišnjih stopa rasta realne ekonomske aktivnosti, iz prva tri tromjesečja 2023. godine, nastavljen je i u posljednjem tromjesečju. Stagniranje ekonomske aktivnosti EU, u četvrtom tromjesečju, na domaćem tržištu je uzrokovalo pad poslovanja sekundarnih djelatnosti, i posljedično, skroman rast ekonomske aktivnosti. 

U četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježena je godišnja stopa rasta realnog BDP-a od 1,7 posto. Uslijed niže stope inflacije zabilježena je značajno niža godišnja stopa rasta nominalnog BDP-a u četvrtom tromjesečju (4,1 posto), u odnosu na rast iz prvih devet mjeseci 2023.  Ovo je objava Središnje banke BiH u svom posljednjem biltenu o ekonomskim kretanjima u državi. 

- Promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti, u četvrtom tromjesečju 2023., ostvaren je skroman godišnji rast realne BDV (bruto dodane vrijednosti), od 1,9 posto. Skroman rast domaće ekonomske aktivnosti u velikoj mjeri je determiniran padom industrijske proizvodnje i izvoza, u značajnoj mjeri, uslijed stagnacije ekonomske aktivnosti u eurozoni (gdje je godišnja stopa rasta u četvrtom tromjesečju 2023. iznosila 0,1 posto). 

Najveći doprinos godišnjim stopama rasta, u četvrtom tromjesečju 2023., imale su djelatnosti trgovine, te informacije i komunikacije, dok je negativan doprinos imala djelatnost prerađivačke industrije, stoji u objavi. 

Djelatnosti 

Snažna stopa godišnjeg rasta, u četvrtom tromjesečju, zabilježena je za djelatnost hotelijerstva i ugostiteljstva (16,6 posto), čije je sudjelovanje u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u četvrtom tromjesečju iznosilo 2,7 posto. 

Od ostalih djelatnosti koje su zabilježile značajan godišnji rast aktivnosti, izdvajaju se naobrazba, te informacije i komunikacije, sa godišnjim stopama rasta od 9,6 posto i 8,4 posto, respektivno. Sa druge strane, u posljednjem tromjesečju 2023. djelatnost prerađivačke industrije zabilježila je značajnu stopu pada aktivnosti (6,1 posto), a njezino sudjelovanje u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti iznosilo je 14,0 posto.

- Najveći doprinos rastu realnog BDP-a, u četvrtom tromjesečju 2023., imala je potrošnja kućanstava, koja je zabilježila godišnju stopu rasta od 2,0 posto. Slabljenje inflatornih pritisaka u odjeljcima roba, koje čine značajnu stavku izdataka kućanstava, doprinijelo je nastavku postupnog oporavka potrošnje kućanstava u četvrtom tromjesečju 2023. (godišnja stopa rasta potrošnje kućanstava u prvih devet mjeseci 2023. iznosila je 1,4 posto). Promatrano po rashodnom pristupu, u četvrtom tromjesečju 2023., zabilježen je pad bruto investicija na godišnjoj razini (4,4 posto), što je rezultiralo negativnim doprinosom ukupnom rastu BDP. Izvoz roba i usluga, čije je sudjelovanje u BDP-u, prema rashodnom pristupu, u četvrtom tromjesečju iznosilo 38,6 posto, je zabilježio godišnji pad (od 4,3 posto) treći kvartal u nizu. Značajno sudjelovanje izvoza roba i usluga u ukupnom BDP-u, kao i ostvarena negativna godišnja stopa rasta, rezultirali su negativnim doprinosom rastu

ukupnog BDP-a. Negativan utjecaj trgovinske razmjene sa inozemstvom jednim dijelom se može pripisati slaboj globalnoj potražnji, prekompoziciji u strukturi potražnje (rast potražnje za uslugama), i posljedično, usporavanju ekonomske aktivnosti naših glavnih trgovinskih partnera, navodi se. 

Prognoze rasta

Uz ovo, objavljene su i prognoze rasta. 

- Smanjenje strane potražnje iz europodručja, koje se ogleda u nastavku snažnog pada domaće industrijske proizvodnje i izvoza u prvom tromjesečju 2024., doprinijelo je nastavku očekivanja o skromnom rastu ekonomske aktivnosti (2,6 posto) u tekućoj godini. 

Također, i u 2025. očekuje se ispodprosječan rast (2,9 posto) u odnosu na prethodno desetljeće (3,0 posto), razdoblje koji je obilježeno ekstremnim šokovima poput pandemije i rekordnog inflatornog pritiska. Nešto značajniji rast realnog BDP-a očekuje se u 2026. (3,3 posto), s tim kako je navedeni rast još uvijek nedovoljan za brže smanjenje ekonomskog jaza za zemljama EU, navodi se u biltenu Središnje banke BiH.