Izglasane "tehničke" izmjene, na redu je Dom naroda Parlamenta BiH

Zastupnički dom Parlamenta BiH u petak je, na žurnoj sjednici i po žurnom postupku, usvojio izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje je predložila SDA.

No, kako bi izmjene stupile na snagu, Prijedlog u istome tekstu mora izglasati i Dom naroda Parlamenta BiH, što, pak, nije izvjesno imajući u vidu protivljenje SNSD-a i HDZ-a BiH.

Za izmjene prema prijedlogu SDA je glasovalo 26 zastupnika, a protiv je bilo 9 zastupnika okupljenih oko SNSD-a i HDZ-a BiH. Gledajući po entitetskoj strukturi, iz FBiH su glasovala 24 zastupnika, od kojih je njih 21 bio "za", dok je iz RS-a glasovalo njih 11, od kojih je pet zastupnika glasovalo "za".

Usvojen je i zaključak kojim Zastupnički dom Parlamenta BiH, kao predlagatelj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, traži od Doma naroda državnog Parlamenta da taj Prijedlog razmatra po žurnom postupku. Prethodno se devet zastupnika iz redova SNSD-a te HDZ-a BiH usprotivilo žurnoj proceduri razmatranja ovog Prijedloga.

Na usuglašavanje Kolegiju Zastupničkog doma BiH je, zbog izostanka entitetske većine, upućen prijedlog zaključka kojim se Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH zadužuje da prilikom izrade podzakonskih akata koji će biti prateći dokumenti ovog zakona, strogo vodi računa o važećim lex generalis zakonima, konvencijama o ljudskim pravima i da se ni u jednom od podzakonskih akata ne ugrozi ljudska, nacionalna, spolna, stručna ili iskustvena prava.

Ova je sjednica bila i posljednja prilika da zakonodavac usvoji izmjene Izbornog zakona i ispuni zahtjev visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je parlamentarce pozvao da do kraja godine usvoje izmjene kako ih on ne bi nametnuo.

Bolje upućeni tvrde da je jučerašnje usvajanje samo kupovina vremena kako bi Visoki predstavnik eventualno odgodio nametanje najavljenih izmjena zakona. Jasno je da su i predlagači jučer usvojenih izmjena svjesni kako njihov prijedlog neće proći na Domu naroda, pa se s pravom postavlja pitanje zašto bi Schmidt uzalud 'trošio' vrijeme na nešto što skoro potpuno sigurno na kraju neće biti usvojeno.

Tehničke izmjene

U prvom planu je uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces koje podrazumijevaju čitače otiska prsta, čitače podataka iz osobnih identifikacijskih isprava, optičkih skenera, sigurnosnih kamera itd.), metoda i postupaka koji se koriste u izbornom procesu te druga tehnička oprema. Predložene su i izmjene u pogledu imenovanj biračkih odbora na način da predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, vodi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje SIP BiH.

- Predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH se definira mjere koje će, prije svega, unaprijediti integritet izbornog procesa, a precizirane su i brojne odredbe Zakona koje su do sada tumačene na različite načine, obrazložio je u ime predlagatelja Šerif Špago (SDA). Osim novih izbornih tehnologija (identifikacija birača putem otiska prsta, skeniranje osobne isprave i optičko brojanje glasačkih listića), a na čemu je fokus javnosti, predviđeno je da predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike putem javnog poziva bira SIP BiH, da u sastavu biračkog odbora može biti svega jedan član iz jednog političkog subjekta, da će u žrijebanju za članove biračkog odbora moći sudjelovati samo političke stranke-subjekti koji su imali mandate u zakonodavnim tijelima u prethodnom razdoblju, čime se cijeni da će biti spriječena 'trgovina' mjestima u biračkom odboru i formiranje stranaka zarad 'trgovine mjestima u biračkim odborima'. Prijedlog sadržava i uvođenje instituta "mirovanja mandata", što znači da jedna osoba više neće biti u situaciji da je u mandatu i u zakonodavnom tijelu i u izvršnoj vlasti istodobno. Na tri kandidata se smanjuje i broj preferencija koje birač može dati kandidatima unutar jednog političkog subjekta, a sadržana su i druga rješenja koja su dobila pozitivna mišljenja Venecijanske komisije, OESS-a i drugih.

Čavara: Usvojene izmjene i dopune vode ka nepovjerenju glasača

Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara, čovjek s američke 'crne liste', smatra da rješenja sadržana u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, predlagatelj kojih je SDA a koji je usvojen u petak, neće rezultirati integritetom izbornog procesa, već će, upravo suprotno, dovesti do nepovjerenja glasača da je njihov glas zabilježen i dodijeljen onome za koga su glasovali.

- U izbornom procesu je najbitnije povjerenje glasača da su izbori fer i demokratski, a ja i HDZ BiH mislimo da nije, rekao je Čavara nakon sjednice te je podsjetio da hrvatski narod u BiH već više godina osjeća da je pokraden na izborima, što je ilustrirao pozicijom hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Prema njegovu mišljenju, usvojene izmjene i dopune omogućavaju još veće izborne krađe.

- Važeći zakon kaže da u svakom biračkom odboru svaka stranka i međunarodne organizacije imaju pravo na promatrača. Ako ti promatrači spavaju, ne rade zajedno svoj posao, onda treba tražiti njihovu odgovornost, dodao je uz ocjenu da u predloženom zakonskom rješenju ima prostora za korupciju dobavljača kompjuterske opreme za izbore.

Nadalje je ponovio protivljenje nametanju rješenja jer bi ono pokazalo da BiH nije demokratska zemlja već da je, faktički, protektorat.

Ćudić: Rasprava protekla u suštinskim neistinama SNSD-a i HDZ-a BiH

Sabina Ćudić, zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, komentirala je nakon sjednice da je rasprava o izmjenama Izbornog zakona protjecala u dvije suštinske neistine koje su iznosili SNSD i HDZ BiH.

Kako je navela, prva je da SNSD ne želi da visoki predstavnik nameće Izborni zakon i to zato što se izbjegavanjem donošenja tog zakona u parlamentarnoj proceduri već osam godina stječu uvjeti za ono iz čega oni crpe svoju političku moć, a to je percepcija političke nemoći i nametanja zakona koja vrši visoki predstavnik.

- Upravo im to treba da tvrde svojim biračima. Kolege iz SNSD-a su imale osam godina da, ako im se ne dopada ovaj prijedlog zakona, dostave svoj, dodala je Ćudić, prema čijim riječima druga neistina dolazi iz HDZ-a BiH, koji nije organizirao niti jedan sastanak kada je u pitanju Izborni zakon BiH, točnije koncept legitimnog predstavljanja.

- Naravno, postavljali su rokove koje su i sami kršili. Oni pokazuju zaista šokantnu razinu nezainteresiranosti za rješavanje ovog pitanja jer znaju da iz tog pitanja crpe političku moć i znaju da bi to povuklo pitanje legitimiteta i zaštite izbornog procesa, za što ni jedna ni druga stranka nisu spremne, smatra Ćudić koje je postavila pitanje svima, ali i biračima SNSD-a i HDZ-a BiH, koji tvrde da se za ulazak zemlje u EU ali se protive fer i poštenom prebrojavanju glasova, donošenju Zakona o sukobu interesa i prioritetnih europskih zakona temeljem kojih bi BiH započela pretpristupne pregovore, žele li zaista europsku BiH.

Tko se plaši fer i poštenih izbora, a tko međunarodne zajednice?

Glasovanju u prijedlogu SDA prethodila je zastupnička rasprava o zahtjevu predlagatelja da se o predloženim izmjenama Izbornog zakona raspravlja po žurnom postupku. Nebojša Radmanović (SNSD) ukazao je da je Izborni zakon BiH bitno pitanje koje, stoga, ne bi trebalo rješavati u žurnom postupku.

- Izborni zakon traži ozbiljnu, temeljitu raspravu i mislim da predsjedatelj nije trebao zakazati novu sjednicu na ovaj način. Trebali smo ući u ozbiljnu raspravu kako bismo došli do Izbornog zakona koji će biti plod konsenzusa, obrazložio je Radmanović uz napomenu da je jedini eventualni razlog žurnog razmatranja ovog zakonskog rješenja to ako su predlagatelji (SDA) i oni koji ih podržavaju mislili da je prepadanje od strane čovjeka koji se naziva visokim predstavnikom bitno. Na to je replicirao

Špago (SDA) uz poruku da se ne plaše predstavnika međunarodne zajednice.

- Pogleda li se strukturu predloženog zakona, može se uočiti da se dobar dio odnosi na ispravljanje tehničkih nedostataka u važećem zakonu, naveo je. Prema riječima Branislava Borenovića (Klub zastupnika SDS - PDP - Za pravdu i red), jasni su namjera i stav vladajućeg SNSD-a, koji, kako je naveo, želi odugovlačiti s izmjenama izbornog zakonodavstva u beskonačno. - Tko god ima strah od poštenih i fer izbora bit će i protiv procedure, i protiv zakona, te će tražiti neke izgovore u zemlji u kojoj je sve po žurnoj proceduri, pa i usvajane proračuna, rekao je Borenović.

Predrag Kožul (Klub HDZ BiH i drugih stranaka) napomenuo je da, kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH, uvijek ističe zaštitu integriteta izbornog procesa, te je učitao što je, pak, s integritetom političkog procesa u smislu kolektivnih prava, odnosno prava konstitutivnih naroda.

- Mi trebamo Izborni zakon koji će na isti način zaštititi integritet, prava kolektivnih, kao i pojedinačnih izbornih prava. Inzistiramo na Izbornom zakonu koji će to na taj način adekvatno sagledati i sukladno presudi Ustavnog suda BiH. Ne podržavamo nikakvu proceduru u pogledu izmjene Izbornog zakona niti meritum tih izmjena ako ne sadržavaju i te izmjene, dok u potpunosti podržavamo integritet izbornog procesa i uvođenja tehnologija u izborni proces, poručio je Kožul.

Nakon završene rasprave, 27 zastupnika je glasovalo za razmatranje prijedloga po žurnom postupku, dok ih je devet bilo protiv.